Iza nas je, navodi Mirković, 12 godina u kojima smo imali šest Vlada i pet glavnih pregovarača, ali i dvocifren broj izgubljenih šansi da se ovaj proces učini efikasnijim i kvalitetnijim.
“Do sada su otvorena sva 33 poglavlja, od čega su privremeno zatvorena samo tri, a veliki broj zatvaranja poglavlja najavljen je do kraja godine, nakon dobijanja pozitivnog Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila za oblast vladavine prava – poglavlja 23 i 24, javnosti poznatijeg kao IBAR”, kazao je on.
CGO je, navodi on, proteklih 12 godina budno pratio proces pregovora, doprinosio u domenu svojih oblasti djelovanja i kapaciteta, ukazivao na nedostatke i veto igrače, pozivao donosioce odluka na odgovornost, afirmisao evropske vrijednosti i opominjao da se ovaj proces od prioritetnog javnog interesa može i mora brže i bolje voditi.
“Crna Gora je od 2018. godine počela da stagnira kada su evropske integracije u pitanju, a od 2020. godine i da regresira, pa je i sam proces u jednom periodu zapostavljen, a onda i faktički blokiran, na što su ukazivali i različiti izvještaji Evropske komisije, ali i međunarodnih i crnogorskih organizacija. Promjene na geopolitičkoj ravni su dovele i do nove političke volje u Briselu koja je presudno uticala da Crna Gora 26. juna 2024. dobije IBAR čime je proces deblokiran. Međutim, veliki posao tek predstoji i puna odgovornost je na vlastima u Crnoj Gori da sistemzaista usklađuje sa evropskim standardima i najboljim praksama. Reforme moraju biti sistemske i vidljive u praksi, a nikako simulirane, kako smo to mnogo puta imali prilike da vidimo do sada”, poručuje Mirković.
Iako je IBAR najavljivan od strane političara gromoglasno kao da je to ulazak u EU, znamo svi, kaže Mirković, da jutro poslije IBAR-a nije plavlje svanulo, niti je život u Crnoj Gori postao bolji.
“IBAR je nova šansa koju je EU dala Crnoj Gori, a na vlastima u Crnoj Gori je da učine sve da ne bude još jedna u nizu izgubljenih”, smatra on.
Stoga je, prema riječima Mirkovića, neophodno što prije napraviti detaljan akcioni plan koji daje mapu putu ka dostizanju završnih mjerila.
“Dalje, ključni će biti kapaciteti, širina i puna posvećenost kompletne pregovaračke strukture, koja će se zasigurno susresti sa brojnim administrativnim i tehničkim izazovima. Naravno, suštinski izazovi su i pred vlastima da usvajaju i sprovode politike u skladu sa standardima EU i da ne otvaraju nova bilateralna pitanja sa državama članicama, kako je to sada učinjeno sa usvajanjem Rezolucije o genocidu u logorima u Jasenovcu, Dahau i Mathauzen. Veoma je važno njegovati i unaprijeđivati dobre odnose sa državama članicama EU, a praviti raskid sa praksom banalizacije ozbiljnih i osjetljivih pitanja radi dnevno-političkih interesa ili, što je još opasnije, interesa onih kojima nije cilj ubrzani ulazak Crne Gore u EU. Upravo su bilateralna pitanja bila mnogima velika prepreka i kad su bili red samim vratima EU, a posebno je opasno ako ih Crna Gora sama sebi sada postavlja”, kazao je on.
Znači, Crna Gora, smatra Mirković, sada zaista ima novu šansu da, uz snažnu podršku EU, uspostavi novu dinamiku pregovora i počne raditi na zatvaranju poglavlja i približavati se punopravnom članstvu u EU.
“To zahtijeva odgovoran odnos prema politici i vođenju državnih poslova, kao i stalan rad da se unaprijed kvalitet života građana i građanki.
Konačno, ali veoma važno – neophodno je uključenje civilnog društva u ovaj proces, jer civilno društvo ima kapaciteta da doprinese, ali i dovoljno kritičkog odnosa koji može biti dragocjen kako bi se stvari držale na pravom putu jer vidimo se lako može skliznuti”, zaključuje Mirković.
