Dva incidenta su se dogodila u školama, a treći u jednom tržnom centru. Krvoproliće je otvorilo javnu debatu o relativnoj lakoći s kojom se u Finskoj može dobiti oružni list, a finski parlament sada razmatra nove, strože zakone. Vlada, u isto vreme, procjenjuje da bi zakoni prepolovili broj izdatih dozvola za nošenje oružja.
Zakonski lako do oružja: Prema procjenama nezavisne grupe "Smol arms servej", sa sjedištem u Ženevi, Finska je četvrta zemlja u svijetu po broju civila koji posjeduju oružje. Lobisti za slobodu posjedovanja oružja su uticajni, ali proteklih godina je počelo da se postavlja pitanje relativne lakoće s kojom u toj zemlji može da se dobije dozvola za posjedovanje oružja.
Jarmo Koskinen, jedan od zagovornika donošenja novog zakona, na jednom skupu u svom stanu pročitao je imena deset žrtava oružanog incidenta septembra 2008. godine u jednoj školi u Kauhadjoki, gradu na zapadu Finske. Među poginulima je bio i njegov 21-godišnji sin Marko. Jarmo je pretvorio Markovu bivšu sobu u svojevrstan spomenik poginulima - na njenim zidovima vise fotografije uglavnom mladih ljudi.
Sa 15 godina starosti moguće do oružja: "Za mene je to bila neka vrsta terapije. Često dođem u sobu i razmišljam o svim tim izgubljenim mladim životima, o ljudima koji su imali blistavu budućnost pred sobom", tužno kaže on. To nije bio prvi oružani incident u nekoj finskoj školi - samo deset mjeseci ranije, osam osoba je ubijeno u srednjoj školi u gradu Tusula, a prošlog decembra petoro ljudi je izgubilo život u nasumičnoj pucnjavi u tržnom centru u Espuu, blizu Helsinkija. U sva tri slučaja korišćeni su pištolji.
Oružje korišćeno u pucnjavama u školama je kupljeno legalno, jer u Finskoj treba da imate svega petnaest godina i dozvolu roditelja da biste kupili pištolj. Ali ukoliko finski parlament usvoji nove zakone, donja starosna granica pomjeriće se na - dvadeset godina. Autor novih zakona je glavni inspektor Mika Lehtonen iz finskog Ministarstva unutrašnjih poslova.
Oružje u sportske svrhe: "Želimo da smanjimo količinu vatrenog oružja u Finskoj i da nadziremo vlasnike oružnih listova na efikasniji način. Želimo da imamo više informacija o njihovoj prošlosti i mentalnom zdravlju. Što se pištolja tiče, osnovna ideja je da se oni mogu koristiti u sportske svrhe ali pod strogom kontrolom", izjavio Lehtonen za BBC.
Vlasnik Streljačkog kluba u Helsinkiju Otso Vajnio smatra da je predloženo zakonodavstvo neprimjenjivo i uvjeren je da rješenje leži u većim investicijama u zaštitu mentalnog zdravlja. On tvrdi da stroža kontrola izdavanja oružnih listova nije rješenje. "Bila je to ishitrena reakcija posle incidenata u Djokeli i Kauhadjoki. Nešto je moralo da se uradi i promjena zakona je bila najednostavnije rješenje ali, po mom mišljenju, ne i najbolje. Ono se bavi simptomima problema a ne njegovom suštinom. Ako je neko čvrsto rješen da izađe i da bez razloga puca u ljude, što je zastrašujuća pomisao, nabaviće oružje bez obzira na naše preventivne mjere", uveren je Vajnio.
Za obje pucnjave u školama bili su odgovorni učenici, jer su obojica na Jutjubu postavili svoje video snimke kako pucaju i kako govore o oružanim incidentima u američkim školama kao i o preziru koji osjećaju prema ljudskom rodu. U slučaju Kauhadjoki, policija je vidjela video snimak i razgovarala sa napadačem Matijem Sarijem, ali je procjenila da nema dovoljno razloga da mu se oduzme dozvola za nošenje oružja!
Nade u novi zakon: Jarko Koskinen, koji je izgubio sina u pucnjavi, pokazuje malu drvenu kutiju punu dokumenata koji se odnose na taj slučaj: "Ovo nije isto kao kad izgubite nekog bliskog u nesreći. Svima nama su poznate činjenice. A najvažnije je što je ovo moglo da se spriječi", tvrdi on. Finska vlada se nada da će novi zakon spriječiti ponavljanje slučaja iz Kauhadjokija, ali pravo na nošenje oružja je važan aspekt finskog načina života.
Ograničavanje prava građana da ga posjeduju biće težak i nepopularan proces, navodi dopisnik Bi-Bi-Si-ja iz Helsinkija.
(BBC)
