Urbanističko-građevinski inspektori Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine zabranili su Mitropoliji crnogorsko-primorskoj Srpske pravoslavne crkve upotrebu nelegalno izgrađenih objekata u manastirima Duga na Bioču i Ćeliji piperskoj u Crncima. Inspektori, kako saznaje Pobjeda, još nijesu postupali u vezi sa nelegalnim građenjem u manastirima Kosijerevo i Moračnik.
"Zabranjuje se Mitropoliji crnogorsko-primorskoj upotreba objekta spratnosti P + 1, površine osnove 15 x 7,4 metara, koji se nalazi na katastarskoj parceli br 119 KO Crnci, opština Podgorica, a koji nije upisan u katastar nepokretnosti", navodi se u Rješenju Direktorata za inspekcijski nadzor, koje je doneseno za Manastir Ćelija piperska, a koje je Pobjeda dobila na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama.
Pobjedi iz Ministarstva nije odgovoreno šta će ova zabrana značiti u daljem postupku, niti hoće li biti novog postupanja, te da li ova rješenja vode do rušenja nelegalno izgrađenih objekata ili, možda, do njihove legalizacije, budući da je Zakon o planiranju i izgradnji objekata u vezi sa „zabranom upotrebe“ prilično nedorečen?!
OKLIJEVANJE
Trebalo je, dakle, više od godinu da urbanističko-građevinski inspektori postupaju u vezi sa nelegalnom gradnjom na kulturnim dobrima Crne Gore, iako im je pravovremeno upućena inicijativa iz Odsijeka za zaštitu kulturnih dobara Uprave za inspekcijske poslove.
Pobjeda je, podsjetimo, krajem novembra 2022. objavila priču pod naslovom „Srušili ogradu, dogradili konak, sazidali garaže i oslikali freske“, u kojoj smo razotkrili da je Mitropolija tokom 2021. godine, bez dozvole Uprave za zaštitu kulturnih dobara, u Manastiru Ćelija piperska srušila kameni ogradni zid, dogradila konak izvan granica kompleksa, a potom u prizemnom dijelu sagradila tri garaže. Iznad garaža, takođe, formirali su veliku terasu sa metalnom konstrukcijom. Pored ostalih degradacija u unutrašnjosti manastirskog prostora, Mitropolija je počela i oslikavanje novih freski u manastirskoj crkvi.
Tragom ovih informacija, postupala je i Uprava za zaštitu kulturnih dobara koja je donijela Rješenje o vraćanju u prvobitno stanje ovog kulturnog dobra, a potom je i inspektorka za kulturna dobra Dragana Bošković-Drobnjak Mitropoliji izdala dva prekršajna naloga u vrijednosti od 4.600 eura.
Isto Rješenje o zabrani upotrebe objekta urbanističko-građevinski inspektori donijeli su i za Manastir Dugu na Bioču.
"Zabranjuje se Mitropoliji crnogorsko-primorskoj upotreba objekta spratnosti P + 1 + Pk, površine osnove 16 x 12 metara, koji se nalazi na katastarskoj parceli br. 67/1 KO Bioče, opština Podogrica, a koji nije upisan u katastar nepokretnosti", navodi se u Rješenju Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
Pobjeda je, podsjetimo, 23. januara prošle godine objavila priču da je Mitropolija između 2019. i 2022. u manastirskom dvorištu nelegalno izgradila glomazni konak, bez saglasnosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara. U međuvremenu su, takođe, živopisali pripratu i djelimično zidove manastirske crkve, sa religijskim porukama ispisanim na ekavici. I za ovo kulturno dobro, Uprava za zaštitu kulturnih dobara donijela je Rješenje o vraćanju u prvobitno stanje.
PROPISI
Iz dokumentacije koju je Pobjeda dobila na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, jasno je da su urbanističko-građevinski inspektori obišli Ćeliju pipersku i Dugu 2. februara ove godine. U donesenim rješenjima, između ostalog, citiran je član 200, stav 1, tačka 24 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, kojim je propisano da urbanističko-građevinski inspektor provjerava da li je investitor stavio u upotrebu objekat prije upisa u katastar nepokretnosti.
"Kada u postupku inspekcijskog nadzora ocijeni da je povrijeđen zakon ili drugi propis, inspektor je dužan da: zabrani upotrebu objekta koji nije upisan u katastar nepokretnosti", navodi se u Rješenju.
Dozidani konak i garaže u kompleksu Manastira Ćelija piperska
Shodno navedenom, urbanističko-građevinski inspektor zapisnički je utvrdio da su nelegalni objekti u Dugi i Ćeliji piperskoj stavljeni u upotrebu, a da pritom nijesu upisani u katastar nepokretnosti, te je i donio odluku o zabrani upotrebe tih objekata.
Inspektorskom nadzoru u Ćeliji piperskoj prisustvovala je mati Jelena, najvjerovatnije igumanija manastira, koja je u odnosu na doneseno Rješenje izjavila da nelegalni „objekat nije stavljen u upotrebu, niti se koristi“ i pozvala je inspektora da se u to uvjeri. Bunila se i zbog fotografisanja manastira i monahinja, uz prigovor da to „nije dozvoljeno važećom zakonskom regulativom“.
Gotovo identičan prigovor, naravno neutemeljen kao i za Ćeliju pipersku, izjavila je i mati Jovana, odgovorna za Manastir Duga na Bioču. Takođe je ustvrdila da se nelegalni, glomazni konak ne upotrebljava, te da se ne koristi za stanovanje, niti za neku zanatsku ili bilo kakvu drugu djelatnost ili namjenu.
TRAŽE PRIJAVU
Zanimljivo je da urbanističko-građevinska inspekcija još nije postupala u vezi s izgradnjom nelegalnog konaka u Manastiru Kosijerevo, kojim gazduje Eparhija budimljansko-nikšićka, niti u vezi sa nelegalnim radovima u kompleksu Manastira Moračnik, o čemu je Pobjeda takođe pisala u više navrata. Iz dokumentacije koju je dobila Pobjeda, vidi se da su urbanističko-građevinski inspektori od inspektorke za kulturna dobra, a vezano za Manastir Kosijerevo, 26. decembra tražili „inicijalnu prijavu od 9. januara 2023. godine, po kojoj je postupala Uprava za zaštitu kulturnih dobara i o čemu je sačinila zapisnik od 13. januara 2023. godine“. Inspektorka im je odgovorila 15. januara ove godine, ali im je, sudeći prema novom dopisu Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, dostavila sličnu dokumentaciju, te je od nje ponovo zatraženo da im dostavi „inicijalnu prijavu“.
Ministarstvo Janka Odovića ignoriše pitanja Pobjede
Iz bivšeg Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, na čijem čelu je bila Ana Novaković-Đurović, nikada Pobjedi nijesu odgovorili na pitanja o eventualnim postupanjima urbanističko-građevinske inspekcije u vezi sa nelegalnim radovima na manastirima Duga, Ćelija piperska, Kosijerevo i Moračnik. Na pitanja koja smo, istim povodom, 13. decembra prošle godine uputili novom ministru Janku Odoviću, dobili smo kratak odgovor tek 29. decembra.
"Urbanističko-građevinska inspekcija je dana 28. 12. 2023. godine pokrenula postupak inspekcijskog nadzora predmetnih objekata i shodno utvrđenom činjeničnom stanju, biće preduzete zakonom propisane upravne mjere i radnje u skladu sa ovlašćenjima urbanističko-građevinskog inspektora"; saopšteno je Pobjedi iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
Po svemu sudeći, svojih obaveza su se sjetili tek nakon što su im 13. decembra stigla pitanja Pobjede, a na njih odgovorili dan nakon što su pokrenuli prve administrativne procedure. Ispostaviće se da su na teren izašli tek 2. februara ove godine, te da nijesu postupali u vezi sa nelegalnim radovima u kompleksu Manastira Moračnik, niti povodom izgradnje nelegalnog konaka u Manastiru Kosijerevo, za koje takođe postoji inicijativa inspektorke za kulturna dobra.
Nakon što smo na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama dobili rješenja i zapisnike za Dugu i Ćeliju pipersku, nova pitanja smo poslali 12. marta, međutim, odgovore do zaključenja ovog broja Pobjede nijesmo dobili. Pitanja na koja ćute inspekcijske službe Janka Odovića su sljedeća:
1. Šta je svrha ovih rješenja, tj. kakvi će biti dalji koraci urbanističko-građevinske inspekcije nakon donošenja rješenja o zabrani upotrebe objekata?
2. Da li donošenje ovih rješenja prethodi donošenju naredbe o rušenju nelegalno izgrađenih objekata, a što korespondira i sa rješenjima Uprave za zaštitu kulturnih dobara, o vraćanju u prvobitno stanje ovih kulturnih dobara?
3. Na koji način urbanističko-građevinska inspekcija može iskontrolisati da li se ova rješenja poštuju?
4. Urbanističko-građevinski inspektor još nije postupao u vezi s izgradnjom nelegalnog konaka u Manastiru Kosijerevo, jer je od inspektorke za kulturna dobra zatražena inicijalna prijava po kojoj je postupala i Uprava za zaštitu kulturnih dobara. Zbog čega tražite inicijalnu prijavu za Kosijerevo, a nijeste je zatražili za manastire Dugu i Ćeliju pipersku? Zar nije dovoljna urgencija inspektorke za kulturna dobra, koja se temelji na dokumentaciji Uprave i njenom zapisniku, nakon obilaska kulturnog dobra?
5. Zašto urbanističko-građevinski inspektor nije još postupao u vezi sa nelegalnim radovima u kompleksu manastira Moračnik, na Skadarskom jezeru, za koji takođe postoji urgencija inspektorke za kulturna dobra Dragane Bošković-Drobnjak?
6. Kako komentarišete postupanje inspektora Čedomira Bojića i Marine Peković (zapisnik br. 121-1-PG-197) vezano za manastir Dugu na Bioču, koji su urbanističko-građevinsku inspekciju u aprilu prošle godine proglasili nenadležnom za postupanje u vezi s izgradnjom nelegalnog konaka u Manastiru Duga?
7. Kako to da je inspekcija u aprilu 2023. nenadležna, a u februaru ove godine ipak nadležna?
Nenadležni u aprilu 2023, nadležni u februaru ove godine
Urbanističko-građevinski inspektori Čedomir Bojić i Marina Peković 26. aprila prošle godine postupali su po inicijativi inspektorke za kulturna dobra Dragane Bošković-Drobnjak, a vezano za nelegalno izgrađeni konak u dvorištu Manastira Duga. Uvidom u zapisnik o inspekcijskom pregledu, koji je Pobjeda dobila na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, jasno je da su se inspektori proglasili nenadležnim za pomoćne zgrade, radove na popločavanju prostora ispred ulaza u crkvu, ali su nenadležnost istakli i za glomazni, nelegalni konak koji je Mitropolija crnogorko-primorska uradila bez odobrenog projekta, tj. bez saglasnosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara.
"Prema dostupnim podacima, konstatuje se da je riječ o objektima koji su pod zaštitom kulturnih dobara i kulturne baštine, te da se na iste primjenjuje Zakon o zaštiti kulturnih dobara i da na osnovu toga ova inspekcija nije nadležna", navodi se u zapisniku od 26. aprila 2023. godine.
Iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine nijesu Pobjedi objasnili kako to da su inspektori bili nenadležni u aprilu prošle godine, a ipak nadležni u februaru ove.
