„Veoma smo posvećeni očuvanju naše baštine. Iza Crne Gore je desetovjekovni državni kontinuitet, duga istorija jedne zemlje, koja rađa kulturno nasljeđe. Možda ne možemo porediti kulturno bogatstvo kojim raspolažu Rim i Crna Gora, možda se i ne možemo podičiti brojnim arhitektonskim zdanjima i spomenicima kulture kakve ima Rim, ali to što imamo nama je sveto i veoma važno. U toj crnogorskoj priči Cetinje je najznačajnija istorijska tačka, mjesto koje gotovo i nije osjetilo što znači biti bez slobode. Upravo je ta sloboda, karakteristična za ovaj grad, najveća nematerijalna i univerzalna vrijednost koju smo prepoznali tokom izrade Nominacionog dosijea za upis Istorijskog jezgra Cetinja na UNESCO listu zaštićene svjetske baštine“, kazao je ministar Mićunović, kaže se u saopštenju Ministarstva kulture.
On je istakao da je država veoma posvećena očuvanju crnogorske prijestonice. Usvajanjem Menadžment plana Istorijskog jezgra Cetinja, te sprovođenjem četvorogodišnjeg programa „Cetinje-grad kulture 2010-2013“, Vlada je pokazala odgovoran odnos prema nasljeđu i njegovom očuvanju za buduće generacije.
„U okviru programa „Cetinje-grad kulture 2010-2013“, tokom prve dvije godine, završili smo 26 projekata, što govori o dobroj dinamici posla i dobrom pravcu u kom se krećemo. Dio tog programa je i preseljenje Ministarstva kulture iz Podgorice na Cetinje, čime smo ostvarili mnogo bolju i bliskiju saradnju sa našim institucijama i stekli jasniju sliku o svemu što treba da učinimo. Mi zaista živimo misiju za Cetinje i veoma rado u nju uključujemo i naše prijatelje, kakvima i vas doživljavamo. Veoma bliske prijateljske veze Crne Gore i Italije možemo i dalje unapređivati kroz saradnju na polju kulture“, kazao je Mićunović.
Lukrecija Ungaro istakla je da svoju prvu posjetu Crnoj Gori doživljava veoma emotivno, prije svega zbog bogatstva različitosti na malom prostoru kakav je crnogorski.
„Kulturno bogatstvo je važno onoliko koliko ga narod jedne zemlje smatra važnim. U ovom poslu srijećemo se sa istovjetnim problemima, bez obzira na to da li smo u Rimu ili na Cetinju. Često ni sami ne vidimo vrijednost onoga što imamo, ali lako prepoznajemo bogatsva koja ima neka druga zemlja. Vjerujem da vam mogu pomoći u poslu u kome ste do sada i sami mnogo postigli, prije svega zbog toga što se nijesam bavila isključivo arheologijom, već i drugim naučnim i tehničkim poslovima vezanim za baštinu“, kazala je Ungaro. Ona je naglasila da se upoznala i sa dijelom savremenog crnogorskog stvaralaštva, koji smatra veoma vrijednim i značajnim, posebno u kontekstu istorijskog tumačenja mnogih dešavanja.
„Duklja, koju smo posjetili, veoma je zanimljiva oblast koja može okriti mnogo toga. I u poslu istraživanja Duklje čitava zajednica mora sagledati njen značaj, jer se na taj način dolazi do najboljih rezultata. Cetinje je po svemu veoma specifično, ima posebnu atmosferu kakvu nema ni jedan drugi grad. Važno je da se učini sve da Cetinje ne izgubi svoj duh“, kazala je Ungaro. Ona je istakla da je impresionirana svim što je čula, posebno dugoročnim strategijama koje sprovodi Ministarstvo kulture.
„Ovo su važne faze u kojima se mora operativno raditi. Sa zadovoljstvom ću dati puni doprinos svemu što činite“, naglasila je ona.
Pomoćnica ministra za kulturnu baštinu Lidija Ljesar upoznala je Lukreciju Ungaro sa kapitalnim petogodišnjim projektom Ministarstva kulture „Putevi kontinuiteta“, koji sprovodi u saradnji sa Narodnim muzejom Crne Gore.
„Riječ je o petogodišnjim arheološkim istraživanjima, koja podrazumijevaju fazno istraživanje određenih djelova praistorije, antike i srednjeg vijeka. Projekat podrazumijeva 230 radnih dana na terenu godišnje, a u njemu će učestvovati veliki broj arheologa, konzervatora i svih drugih profesija koje će doprinijeti što boljem i sveobuhvatnijem sagledavanju rezultata istraživanja. Osim značaja koji će „Putevi kontinuiteta“ imati za naučno-istraživačku djelatnost, njegovo sprovođenje će imati suštinsku važnost za formiranje stalne postavke Arheološkog muzeja“, kazala je Ljesar, navodi se u saopštenju.
