MMF je na taj način korigovao na bolje ranije procjene prema kojima je prognozirao da će crnogorska ekonomija oslabiti ove godine 1,8 odsto, ali istovremeno snizio procjenu rasta za narednu godinu sa pet na tri odsto.
- Ključni kratkoročni izazov za Crnu Goru je brzo jačanje finansijskog sektora koji još osjeća posljedice ekonomsko finansijske krize. Pored toga, od ključnog je značaja smanjiti još veliki spoljni disbalans i podržati ekonomski rast osmišljavanjem elastičnijeg i održivijeg modela rasta - saopštio je šef Misije MMF-a za Crnu Goru Gervin Bel za Mina-business.
Prema njegovim riječima, za Crnu Goru je smanjivanje deficita od primarnog značaja.
- Ne samo kako bi se smanjio iznos javnog duga, čiji će troškovi servsiranja opteretiti buduće budžete, već kako bi se povratio određeni manevarski, fiskalni prostor za rješavanje potencijalnih potreba u budućnosti - dodao je Bel.
On je rekao da od izbora birača i Vlade zavisi da li će se deficit sniziti smanjenjem rashoda ili visokim porezima, ili kombinacijom te dvije komponente.
- U slučaju Crne Gore, Vlada je donijela ekonomski ispravnu odluku i poželjan pristup da smanjenjem rashoda i održavanjem niske poreske stope utiče na jačanje rasta. Međutim, bez obzira koliko je ta odluka ispravna, treba naglasiti da, ukoliko se usljed izmjene politike spriječi neophodno smanjenje nivoa rashoda, s druge strane mora doći do povećanja poreza – pojasnio je Bel.
On je dodao da će investitori ocijeniti da li je sadašnji nivo oporezivanja dovoljan za finansiranje tekućeg nivoa javne potrošnje i da li takav režim podrazumijeva stvaranje deficita i duga koji će, na kraju, diktirati veće poreske stope.
- U pogledu deficita i duga, ne postoji veliki broj dokaza da sadašnji niski porezi generišu pozitivne uticaj na investicije - zaključio je Bel.
