U Zaključcima o Crnoj Gori, u koje je agencija Mina-business imala uvid, čelnici MMF-a pozdravili su nedavne reformske napore Vlade i preporučili dodatnu deregulaciju tržišta rada, uključujući ublažavanje pravila o tehnološkim viškovima i smanjenje restrikcija za zapošljavanje.
U MMF-u smatraju da je u Crnoj Gori potrebno dodatno poboljšati poslovno okruženje, smanjiti birokratiju i uska grla u infrastrukturi, kao i rješavati slabosti kao što su makroekonomske statistike, koje treba unaprijediti u cilju lakših ekonomskih analiza.
Iz te finansijske institucije podsjetili su da je jak priliv kapitala do prošle godine podržavao brz ekonomski rast, ali da je globalna kriza izvukla na površinu ranjivosti, što je dovelo do kreditne krize i oštre kontrakcije ekonomske aktivnosti. "S obzirom na ograničenu fleksibilnost politike, potrebno je smanjiti veliki fiskalni i spoljni deficit i jačati konkurentnost kroz strukturne reforme", kazali su iz MMF-a.
Oni su rekli da je fiskalno stezanje presudno za podršku reformama koje bi bile usmjerene na poboljšanje konkurentnosti u Crnoj Gori.
U MMF-u su pozitivno ocijenili usvajanje srednjoročnog fiskalnog okvira koji je usmjeren na postizanje budžetske ravnoteže u nekoliko narednih godina i ohrabrili brzo usvajanje politika koje će podržati taj cilj. Međutim, kako su dodali, potrebno je sprovesti mjere smanjenja troškova.
"Pozitivno je i preispitivanje smanjenja poreza u prošlosti, vježbanje razboritosti u izdavanju državnih garancija i usvajanje proaktivnog pristupa u radu sa nagomilanim dugoročnim obavezama koje se odnose na penzijski system", naveli su izvršni direktori MMF-a. "Zahtjevi za budžetskim pozajmicama trebalo bi da budu bolje usklađeni sa dostupnim finansiranjem, a vlast bi trebalo da obnovi fiskalne rezerve za zaštitu buduće stabilnosti".
Izvršni direktori pohvalili su brz odgovor vlasti na na finansijsku krizu kroz poboljšanje likvidnosti u bankarskom sistemu i garanciju depozita, kao i sprovođenje preporuka iz Programa ocjene finansijskog sektora. "Ipak, potrebno je dalje jačanje nadzora, ali je pozitivna najava usvajanja novih zakona o bankama i Centralnoj banci. To će takođe biti značajno za bliže praćenje razvoja duga privatnog sektora", poručili su iz MMF-a.
U Zaključcima se podsjeća da je Crna Gora snažno pogođena globalnom finansijskom krizom, a zabrinutosti za bankarski sistem podstakle su velike isplate depozita i izazvale kreditnu krizu. "Bum na tržištu nekretnina izazvao je jake negativne efekte koji su smanjili potražnju. Konačno, nepovoljni uslovi razmjene zategli su situaciju u industrijskom sektoru", kažu iz MMF-a.
Kao rezultat toga, kako dodaju, BDP-a se oštro smanjio prošle godine, a nezaposlenost porasla. "Ekonomska kontrakcija doprinosi obnovi unutrašnje i spoljne ravnoteže, ali je takođe izvukla na površinu i fiskalni deficit. Ranije značajni pozitivni izlazni otvor praktično je bio eliminisan, a pad uvoza prepolovio je vrlo visoki deficit tekućeg računa", navode iz MMF-a.
S druge strane, fiskalni prihodi otkrivaju značajan fiskalni deficit, koji odražava temeljna neslaganja između niskih poreskih stopa i velikog javnog sektora.
Javni dug dostigao je 38,8 odsto BDP-a i mogao bi nastaviti da raste zbog nepovoljne dinamike duga, neizvjesnosti potencijalnih obaveza i starenja stanovništva. "Vlasti su sprovele široke mjere za stabilizaciju finansijskog sistema i pokretanje kreditne aktivnosti. Među njima su pokrivanje garantovanih depozita, prijevremena otplata kredita, hitna podrška likvidnosti i smanjenje obavezne rezerve", rekli su predstavnici MMF-a. "Strani partneri takođe su se uključili sa značajnim infuzijama likvidnosti, dok je Centralna banka uspješno pritiskala za kapitalne inekcije i pojačala nadzor".
Rekonstrukcija bankarskog zakonodavstava je u poodmakloj fazi, a vlasti su izdale garancije za pozajmljivanje novca uz podršku međunarodnih finansijskih institucija.
Banke su napredovale tako što su popravile bilanse i sisteme upravljanja rizicima. "Vlasti su reagovale brzo na fiskalno pogoršanje. Rebalans državnog budžeta sredinom godine i slična prilagođavanja na lokalnom nivou uzrokovale su veliko smanjenje kapitalnih izdataka i ograničili deficit na 3,2 odsto BDP-a", saopštili su iz MMF-a.
