Predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa, Stevo Muk, podsjetio je da je, u prilog modernizaciji, racionalizaciji i profesionalizaciji sistema državne uprave, Strategijom reforme javne uprave 2011-2016. godine prepoznata potreba za unapređenjem vladavine prava i odgovornosti javne uprave.
Prepoznata je o, kako je naveo, potreba za unapređenjem poslovnog ambijenta, kvaliteta javnih usluga, kao i instutucionalne stabilnosti, funkcionalnosti i fleksibilnosti sistema javne uprave.
Ti ciljevi, dodaje Muk, kako je to u Strategiji prepoznato, treba da budu praćeni povećanjem transparentnosti i etičkog nivoa u javnoj upravi, što bi sve doprinijelo daljoj integraciji države u evropski administrativni prostor.
“Međutim, u dosadašnjoj primjeni Strategije primjetni su brojni problemi. Iako je Strategijom predviđena obaveza šestomjesečnog izvještavanja ona nije ispunjena, pa ni godinu dana od početka njene primjene nije objavljen niti jedan izvještaj o realizaciji predviđenih aktivnosti”, ocijenio je Muk.
Prema njegovim riječima, tijelo koje je utvrđeno kao nadležno za koordinaciju aktivnosti na ostvarivanju Strategije, Savjet za regulatornu reformu i unaprijeđenje poslovnog ambijenta, održao je samo dva sastanka od usvajanja ovog dokumenta, ali nikada nijesu razmatrane aktivnosti predviđene Strategijom
“Zbog toga je krajnje vrijeme da se obrazuje posebno tijelo čiji bi zadatak podrazumijevao koordinaciju posla na reformi državne uprave”, kaže se u saopštenju.
Muk smatra da je jedan od očiglednih problema nejasna raspodjela nadležnosti i odgovornosti između Ministarstva unutrašnjih poslova i Ministarstva finansija u vezi sa ključnim poslovima na realizaciji Strategije.
On je ocijenio da je ostvareno tokom prošle godine rezultat uključivanja reforme državne uprave u sedam prioriteteta Evropske komisije (EK) koji zahtjevaju visok stepen uslaglašenosti sa kriterijumima za članstvo.
“Pa su u okviru realizacije Akcionog plana na ispunjavanju preporuka EK iz prošle godine usvojeni novi Zakon o državnoj upravi, Zakon o državnim službenicima i namještenicima, Zakon o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore i Uredba o organizaciji i načinu rada državne uprave kojom su utemeljene organizacione promjene koje su pojedine organe uprave pozicionirale kao “organe u sastavu” ministarstava”, navedeno je u saopštenju Muka.
Predviđena je, kako je rekao, centralizacija inspekcijskog nadzora i postojanje jedinstvenog inspektorata, “što je značajna novina u odnosu na prethodno zakonsko rješenje kojim je inspekcijski nadzor bio organizovan u resornim ministarstvima”.
“Uprava za inspekcijske poslove će početi sa radom do kraja maja ove godine, dok će se inspekcijski poslovi fazno objedinjavati i to u prvoj fazi do kraja ove godine, a u drugoj do kraja 2013”, saopštio je Muk.
On je podsjetio da je usvojena Strategija za razvoj međuopštinske saradnje u Crnoj Gori 2011-2015. godine, a da je krajem decembra usvojena Pravno-institucionalna analiza organizacije sistema državne uprave sa predlogom budućih rješenja, sa ciljem da identifikuje probleme u funcionisanju uprave, u ljudskom, materijalnom i tehničkom smislu.
“Naspram ostvarenog ostale su brojne neispunjene obaveze predviđene Akcionim planom za realizaciju Strategije. Tako, na primjer, neke od njih su uspostavljanje obaveznih programa obuke za pojedine kategorije službenika/namještenika; unaprijeđenje upravljanja ljudskim resursima kroz centralnu kadrovsku evidenciju i redovno ocjenjivanje rada državnih službenika i namještenika”, dodaje Muk.
On je ukazao i na potrebu usvajanja zakona o Vladi, kako bi se način organizacije izvršne vlasti zakonski uredio, a ne na osnovu uredbi koje usvaja sama Vlada.
“Uzimajući u obzir značaj reforme javne uprave, kao „krovne“ za sve druge reforme u zemlji, od izuzetne je važnosti striktno utvrđena institucionalna koordinacija procesa, kako bi se izbjegla „loša komunikacija“ i preklapanje nadležnosti između Ministarstva finansija i Ministarstva unutrašnjih poslova, kao i veća ovlašćenja Ministarstva finansija nego što su predviđena Uredbom o organizaciji rada državne uprave”, smatra Muk.
Institut alternativa će, kako je poručio, i u narednom periodu nastaviti da vrši monitoring reforme javne uprave u Crnoj Gori u skladu sa principima na kojima funkcionišu državne uprave u okviru evropskog administrativnog prostora.
“Doprinoseći na taj način evaluaciji cjelokupnog procesa koji je zanemaren na nivou Vlade”, zaključuje se u saopštenju.
