Izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević ocijenila je u razgovoru za Portal Analitika da odluka vladajuće koalicije da razdvoji parlamentarne i predsjedničke izbore stvara poziciju za mogući povratak predsjednika DPS-a Mila Đukanovića, i to kao predsjedničkog kandidata DPS-SDP koalicije. Uljarević smatra da je bilo racionalno objediniti predsjedničke i parlamentarne izbore.
- Vladajući režim pravi računicu po kojoj sebi ostavlja rezervnu poziciju, ukoliko niko ne dobije dovoljnu većinu na izborima. U tom slučaju ostali bi predsjednički izbori kao popravni. No, ako vlast opet ubjedljivo pobijedi, onda će po inerciji predsjednički izbori biti praktično formalnost, a i pozicija za eventualni povratak Mila Đukanovića, što ne bi bila dobra odluka ni za Crnu Goru ni za samog Đukanovića, kazala je Uljarević za Portal Analitika.
Komentarišući šanse novoformiranog Demokratskog fronta, Uljarević je kazala - da iako je Lekićev savez novi kvalitet na političkoj sceni, da on ima svoja ograničenja.
- Kako sada stvari stoje, čini se izvjesnim da će SNP i nakon narednih izbora ostati jači od Demokratskog fronta, procijenila je Uljarević.
ANALITIKA: Glavni odbor SNP-a bi u nedjelju trebalo da donese odluku o tome da li će stuputi u koaliciju sa Demokratskim frontom. Zašto je po Vama SNP toliko oklijevao sa donošenjem odluke?
ULJAREVIĆ: SNP očigledno ima loše iskustvo učešća u širim koalicijama i nerado se odlučuje da ponovo ulazi u slične aranžmane. Svakako, SNP-u, odnosno statutarno nadležnom organu, treba omogućiti da bez pritisaka javnosti donese odluku koja će po njihovom mišljenju biti najbolja za usmjeravanje i ojačavanje opozicione borbe za promjenu vlasti.
ANALITIKA : Pominju se i neki, gotovo nestvarni, uslovi koje bi SNP mogla postaviti kao uslov za ulazak u Front ?
ULJAREVIĆ: Primjetno je da opozicija nije uspjela da mnogo prije izbornog procesa uspostavi veći nivo koordinacije u borbi za osvajanje vlasti i u razobličavanju brojnih grešaka i zloupotreba koje je vlast činila. Već poslovično se sveobuhvatan savez pokušava napraviti pred kampanju i to je do sada uvijek prvo donosilo burne verbalne sukobe, što samo po sebi u najmanju ruku nepotrebno troši priličnu energiju i onemogućava fokusiranje na osnovni prioritet - borbu za smjenu vladajućeg režima.
ANALITIKA : Da li bi odluka SNP-a u ulasku ili neulasku u Demokratski front mogla da izazove potrese u toj partiji, imajući u vidu činjenicu da se jedna struja oko bivšeg predsjednika Bulatovića otvoreno zalaže za ulazak u Lekićev savez?
ULJAREVIĆ: SNP je najača opoziciona partija i cijenim da ima kapaciteta da donese odluku o načinu izlaska na izbore, bez potresa koji bi doveli do cijepanja partije.
Naravno, legitimno se zalagati za bilo koju opciju izlaska na izbore i pokušati braniti stav na nadležnom partijskom organu, ali u demokratskim strukturama odluku donosi većina i to je to. Ponavljam, SNP treba pustiti da donese odluku bez nepotrebnih pritisaka one javnosti koja tvrdi da se zalaže za promjene, jer to jednostavno nije dobar put ka rezultatu koji bi trebalo da bude u korist razvoja crnogorske demokratije i uspostavljanja sistema smjenjivosti vlasti na izborima. Ništa dobro se na silu ne može uraditi, a nedostatak analitičnosti, često i etičnosti, posebno u odnosu na neistomišljenike oko metoda borbe sa kojima se dijele politički ciljevi ne može biti kompenziran napadom na mogućeg i to vrlo jakog saveznika.
ANALITIKA: Da li bi eventualni bojkot parlamentarnih izbora od strane SNP-a doprinio radikalizaciji političkih prilika u Crnoj Gori?
ULJAREVIĆ: Mislim da to ne bi bila dobra odluka, a i da su minimalne šanse da se uđe u tako radikalnu opciju.
Nesporno je da vladajući režim ima početnu nedozvoljenu prednost u izbornom procesu, posebno kroz razne vidove zloupotrebe vršenja vlasti i politizaciju državnih institucija. No, opozicija je imala brojne mogućnosti da tu nedozvoljenu prednost svede na optimalne uslove za fer izbore. Podsjetiću da šansa oko usvajanja izbornog zakonodavstva, koje je zavisilo od opozicionih glasova, nije iskorišćena. Osim toga, opozicija se u tom procesu, koji je bezmalo trajao tri godine, još jednom potrudila da demonstrira bitnost etničkog predznaka na uštrb građanskih iskoraka i unaprijeđenja kontrole izbornog procesa.
Na primjer, trebalo je normativno urediti postojanje kontinuiranih kontrolnih mehanizama kontrole i sankcionisanja koji nijesu vezani samo za izborni proces od dana raspisivanja izbora i za sam čin glasanja, već za čitav mandat, jer vlast permanentno (tokom cijelog mandata) i nesmetano pravi platformu za potrebnu prednost za pobjedu na izborima kada god se oni dese. Tu mislim na mogućnosti lakšeg zapošljavanja za partijski podobne, diskutabilno izdavanje raznih dozvola istima, praktično nekontrolisanu pomoć raznim strukturama kroz trošenje budžetske rezerve, uticaj na inspekcijske organe koji tačno znaju ko su privilegovani i koga treba da zaobilaze prilikom svojih redovnih kontrola, zatim obrazovni sistem koji je jedno od najplodnijih tla za širenje političke i vezane korupcije, a koja se još uvijek ignoriše kao problem u smislu adekvatnih mjera borbe protiv iste.
ANALITIKA: U kojoj mjeri je Demokratski front nasljednik Građanskog fronta, saveza koji je proistekao iz građanskih protesta?
ULJAREVIĆ: Postoje sličnosti, pa i preklapanja aktera. Ali, u političkom smislu to su dva različita izraza. Demokratski front je čisto politički i izborni savez napravljen za potrebe predstojećih izbora koji će kao takav pretpostavljam, nastaviti neko vrijeme da djeluje i posle izbora, u zavisnosti od procjene njihovog predsjedništva. Građanski front ima drugi karakter, koliko ja to shvatam, i pretenduje da iz pozicije civilnog društva kao jedini autentični nasljednik građanskih protesta nastavi da tvrdo i precizno ukazije na društvene anomalije i bori se protiv vladajućeg režima, kao najvećeg krivca za sve što je loše u crnogorskom društvu. Biće zanimljivo kako će se odnosi između ova dva saveza razvijati u perspektivi i koliko će uopšte uticati jedan na drugi.
ANALITIKA : Na koje glasove računa Demokratski front i u kojoj mjeri on može da računa na glasove suverenističkog biračkog tijela?
ULJAREVIĆ: Primarno glasačko tijelo Demokratskog fronta su glasači Nove i PZP-a i vjerovatno jedan broj labavijih glasača SNP-a. Ipak, mislim da Demokratski front, iako novi kvalitet na političkoj sceni, ima svoja ograničenja.
ANALITIKA: Koja, da li Lekićev savez može da ugrozi primat SNP-a kada je u pitanju status najjače opozicione partije?
ULJAREVIĆ: Kako sada stvari stoje, čini se izvjesnim da će SNP i nakon narednih izbora ostati jači od Demokratskog fronta. Ko će imati status opozicionih partija treba ostaviti građanima i građankama, kao ključnim izbornim činiocima, da saopšte.
ANALITIKA : Da se vratimo na dešavanja u vladajućoj koaliciji. Da li vas je iznenadio brzi dogovor DPS-a i SDP-a o koalicionom nastupu imajući u vidu razlike koje postoje među tim partijama prije svega u energetskom sektoru i ekonomskoj politici? Da li vjerujete da su zaista usaglašene sve tačke koalicionog sporazuma kako je to objavljeno u javnosti?
ULJAREVIĆ: Suština koalicionog nastupa DPS-a i SDP-a je, po svemu sudeći, politička kalkulacija manjeg partnera. Postoje istraživanja koja su ukazivala da je samostalni nastup bolja opcija za obje partije, ali odlučeno je u skladu sa procjenjenim političkim interesom da je rizik od eventualnog izbornog poraza ipak manji u koalicionom nastupu, da se građanima i građankama šalje poruka o trajnosti koalicije i da su razlike koje su se javljale u vezi sa pojedinim bitnim pitanjima nešto što nije narušilo koaliciju i vlast kontinuiteta. Poslije ovog zajedničkog nastupa vjerujem da će sva pitanja biti usaglašena do kraja, ali i da će javnost sa mnogo manje ozbiljnosti uzimati one povremene izraze bunta SDP-a ili njihovih navodnih principijelnih razlika sa DPS-om.
ANALITIKA : Zbog čega je, po Vama, vladajuća koalicija odlučila da razdvoji predsjedničke i parlamentarne izbore?
ULJAREVIĆ: Racionalno je bilo održati sve izbore odjednom, a čak smo takve najave imali sa najviših partijskih funkcija. Vjerovatno vladajući režim pravi računicu po kojoj sebi ostavlja rezervnu poziciju, ukoliko niko ne dobije dovoljnu većinu na izborima. U tom slučaju ostali bi predsjednički izbori kao popravni. No, ako vlast opet ubjedljivo pobijedi, onda će po inerciji predsjednički izbori biti praktično formalnost, a i pozicija za eventualni povratak Đukanovića, što ne bi bila dobra odluka ni za Crnu Goru ni za samog Đukanovića, jer je on političar prošlosti i što bi ponovni institucionalni politički angažman do kraja ogolio.
Nenad ZEČEVIĆ
