Prva runda pregovora sa grčko-izraelskim konzorcijumom Aktor-HCH, održana iza strogo zatvorenih vrata, okončana je bez nekih vidljivijih rezultata. Zvaničnih izjava nije bilo, ali je izvjesno da su velike dileme koje se tiče grčkog obezbjeđivanja finansijskih garancija.
Prema medijskim informacijama koje su procurile sa pregovora, grčko-izraelski konzorcijum je spreman da spusti za 200 miliona eura cijenu izgradnje autoputa, odnosno, glavne dionice do Kolašina. Prema mišljenju vladinog pregovaračkog tima – to nije dovoljno.
Iako predstavnici vladinog pregovaračkog tima i Grka nijesu željeli zvanično da komentarišu domete prve runde pregovora, sasvim je izvjesno da će budući pregovori oko sniženja grčke ponude, definisanja Koncesionog ugovora i naročito obezbjeđivanja finansijskih garancija biti - veoma komplikovani.
Grčki problem: Pomalo neočekivano, obezbjeđivanje finansijskih garancija Aktora moglo bi da postane pitanje svih pitanja.
Naime, sedmicu prije nego što su počeli zvanični pregovori, glavni projektant Aktora Janis Lafas izjavio je Televiziji Crne Gore da će početak gradnje zavisiti od dogovora sa Evropskom investicionom bankom (EIB) i Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD).
Grci su sredinom prošle godine tvrdili da mogu bez ikakvih problema da zatvore finansijsku konstrukciju za izgradnju autoputa. Situacija se, izgleda, značajno izmijenila.
S razlogom: Grčku je zahvatila ogromna finansijska i ekonomska kriza i u takvim okolnostima jasno je da Aktor neće trošiti svoj novac na projekte u inostranstvu. Još i gore, upravo zbog grčkog ekonomskog kolapsa Aktor ne može da računa ni na podršku grčke države i tamnošnjih banaka.
Ideja o podršci EIB i EBRD je, reklo bi se, na klimavim nogama. Jer, u slučaju pozitivnog raspleta za Grke, ove dvije evropske banke će imati problem da objasne zašto treba finansirati projekat Aktoru, jer su prethodno odbile da podrže Konstruktor.
EIB insistira na dionici prema Baru: Dilemu zašto je EIB odbila Konstruktor, pokušao je da razriješi čelnik Konstruktora Željko Žderić:“Crnogorska vlada i EIB su imale različit pogled na redoslijed izvođenja radova, odnosno gradnje pojedinih dionica. Iz svojih razloga Vlada Crne Gore insistira, pa je tako bilo i u tenderu, da se prvo radi najteža dionica od Podgorice prema sjeveru. EIB pak insistira da se iz prometno-ekonomskih razloga prvo gradi dionica od Bara prema Podgorici. EIB je odbila projekat, a ne hrvatski konzorcijum“ istakao je Žderić prošle sedmice u izjavi za „Večernji list“ .
Crnogorska vlada je već izvršila većinu eksproprijacije zemljišta na dionici od Podgorice do Mateševa, tako da je za nju neprihvatljivo da se gradi prvo dionica od Bara do Podgorice, pa će Aktor - ukoliko EIB bude insistirao na svojim rješenjima - morati da nađe neki drugi vid finasiranja projekta. EIB inače ima desetak puta veći budžet od EBRD, pa se od ove druge banke ne može očekivati da finansira cijeli projekat.
Kinezi i Alpina vladin “kec u rukavu”: U slučaju eventualnog neuspjeha pregovora sa Grcima, Vlada na raspolaganju ima zamrznutu ponudu konzorcijuma “Alpina”. Od prije nedjelju dana i kineske državne kompanije koje se bave gradnjom puteva. Kineze ne treba a priori odbacivati.
Naime, kineske državne firme posluju u inostranstvu isključivo na osnovu državnih sporazuma, a Kinezima novac ne bi bio problem budući da bi garancije dobili od kineskih državnih banaka. Vlada je već sa Kinom ostvarila saradnju i to kupovinom dva broda po povoljnim kreditima tamošnje Eksim banke, a kineske kompanije, po svemu sudeći, će graditi zaobilaznicu oko Budve.
Što očekivati: Prema planovima Vlade, u narednih dvadesetak dana bi trebalo da bude dogovoren Koncesioni ugovor, dok bi u naredna tri mjeseca trebalo finalizovati finansijsku ponudu uz dostavljanje garancija.
Grčko-izraelski konzorcijum je prvobitno za kompletan autoput ponudio cijenu od 3,92 milijardi eura uz učešće države od 2,78 milijardi eura, dok je za dionicu od Podgorice do Mateševa ponuđeno 1,2 milijardi od čega bi državno učešće bilo 845 miliona eura.
I Vlada i Grci vjeruju da krajnja cijena može biti manja od prvobitno ponuđene, budući da niža može biti cijena izgradnje, troškovi osiguranja i održavanja kao i kamate.
Sve pod uslovom da Grci u naredna tri mjeseca, ipak, dostave finansijske garancije.
Predrag Zečević
