Abiznis

Reagovanje Uprave za statistiku

Monstat: Podaci BDP-a nijesu “pumpani“

Bitno je napomenuti da se ocjena rezultata obračuna BDP-a ne može izvoditi samo na bazi informacija o jednoj potrošnoj kategoriji - promjene zaliha, već treba uzeti u obzir prikaz svih dostupnih podataka iz obračuna, između ostalog i podatke koje pruža proizvodna metoda obračuna BDP-a, po sektorima djelatnosti, kazali su iz Monstata

Monstat: Podaci BDP-a nijesu “pumpani“ Foto: UGC
Portal AnalitikaIzvor

Iz Uprave za statistiku - Monstat reagovali su na tekst „Pumpa li Crna Gora bruto domaći proizvod?“ Portala ETV koji je prenio Portal Analitika. 

Pumpa li Crna Gora bruto domaći proizvod?
4
Pumpa li Crna Gora bruto domaći proizvod?
20.09.2024 16:53

„Monstat zvaničnu statistiku proizvodi na profesionalno nezavisan način bez spoljnih uticaja, uz poštovanje Kodeksa prakse evropske statistike i međunarodnih principa (nepristrasnosti i objektivnosti, povjerljivosti, stručnosti, tačnosti i pouzdanosti, i dr). Stoga su kvalitet i objektivnost ključne karakteristike kada je u pitanju zvanična statistika, a kontrolu statističkih podataka obavlja statistička kancelarija Evropske komisije, odnosno EUROSTAT“, kazali su iz Uprave za statistiku.

Navode da je obračun bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) „sveobuhvatan i konzistentan tokom čitave vremenske serije (od 2006. do drugog kvartala 2024. godine), i sprovodi se na osnovu detaljnih analiza svih raspoloživih indikatora, dakle, primjenom istih izvora podataka i međunarodno propisane metodologije“.

„Kompilacija podataka nacionalnih računa i BDP-a kao najvažnijeg agregata nacionalnih računa oslanja se na podatke iz redovnih istraživanja Uprave za statistiku, podatke u nadležnosti drugih proizvođača zvanične statistike: Centralne banke Crne Gore, Ministarstva finansija i Fonda za zdravstveno osiguranje, kao i na administrativne izvore podataka iz nadležnosti Poreske uprave, Uprave carina, podataka javnih preduzeća jedinica lokalne samouprave i dr“, navodi se u reagovanju. 

Shodno navedenom, dodaju oni, nacionalni računi se kompiliraju iz svih navedenih izvora, u zavisnosti od dostupnosti i blagovremenosti objavljivanja istih, primjenom međunarodno propisane metodologije Evropskog sistema nacionalnih računa (ESA 2010 metodologija), u godišnjoj i kvartalnoj dinamici.

„Kao što je navedeno na sajtu Uprave za statistiku, obračun godišnjeg BDP-a sprovodi se po proizvodnoj, potrošnoj i prihodnoj metodi, dok se obračun kvartalnog BDP-a sprovodi po proizvodnoj i potrošnoj metodi. Kada govorimo o obračunu godišnjeg BDP-a, pored prethodno navedenih izvora podataka, prevashodno se koriste godišnji podaci iz finansijskih iskaza pravnih lica (bilans stanja, bilans uspjeha i statistički aneks), odnosno administrativni podaci Poreske uprave na najdetaljnijem nivou“, kazali su iz Monstata. 

Dodaju da Zakon o računovodstvu detaljnije uređuje obaveznost sastavljanja, dostavljanja i objavljivanje finansijskih iskaza. 

„Nadzor nad sprovođenjem ovog zakona i propisa donijetih na osnovu ovog zakona vrše Ministarstvo finansija i Poreska uprava. Finansijski iskazi pružaju detaljne informacije za obračun ekonomskih kategorija BDP-a, pa tako i informacije za obračun potrošne kategorije Promjene zaliha. Rast ove kategorije može biti rezultat različitih faktora, kao što su stvaranje preduslova za investiranje u buduće projekte, unapređenje proizvodnih kapaciteta, obezbjeđivanje sigurnosti u slučaju neočekivanog poremećaja ponude i potražnje, optimizacija lanaca snabdijevanja i slično“, saopštili su iz Monstata.

Dodaju da se pored navedenog izvora podataka prilikom obračuna BDP-a sagledavaju i indikatori statističkih istraživanja Uprave za statistiku, koji odslikavaju kretanje privredne aktivnosti po sektorima djelatnosti. 

„Neki od tih indikatora su iIndeksi proizvodnje i prometa u industriji, vrijednost izvršenih građevinskih radova, indeksi prometa u uslugama i indeksi prometa u trgovini na malo i drugi. Dodatno, rezultati ekonomske aktivnosti koji doprinose BDP-u iskazuju se i kroz indikatore u nadležnosti drugih proizvođača zvanične statistike i administrativnih izvora podataka, kao što su naplaćeni porezi (PDV, akcize, carine), ukupan promet na osnovu PDV prijava, prihodi od kamata u bankarskom sektoru i prihodi od bankarskih naknada i provizija i slično“, naveli su iz Monstata.

Bitno je, kažu, napomenuti da se ocjena rezultata obračuna BDP-a ne može izvoditi samo na bazi informacija o jednoj potrošnoj kategoriji - promjene zaliha, već treba uzeti u obzir prikaz svih dostupnih podataka iz obračuna, između ostalog i podatke koje pruža proizvodna metoda obračuna BDP-a, po sektorima djelatnosti.

„Navedenim argumentima odbacujemo bilo kakvu mogućnost da su podaci BDP-a “pumpani“, već predstavljaju rezultat ostvarene ekonomske aktivnosti po sektorima djelatnosti, što je prikazano rezultatima obračuna BDP-a primjenom proizvodne metode“, zaključuje se u raeagovanju Monstata.

Portal Analitika