Iako dio javnosti izražava sumnju, sasvim je sigurno da će izgradnja kaskadnih hidroelektrana na Morači direktno uticati na porast bruto društvenog proizvoda, povećanje zaposlenosti i značajno veću naplatu poreza od tih objekata - proizilazi iz ekspertske Procjene ekonomskih efekata izgradnje sistema HE na Morači, koji imala na uvid redakcija Portala Analitika.
Zanimljivo je da se u analizi poseban osvrt daje na pozitivan uticaj gradnje hidroelektrana na rast bruto društvenog proizvoda. Naime, u ekspertskoj analizi se navodi da će u periodu izgradnje - 2011. do 2016. godine - bruto društveni proizvod porasti, u zavisnosti od scenarija gradnje, između 135,2 i 184,4 miliona eura, u odnosu na varijantu da se odustane od gradnje elektrana!
Prema procjenama eksperata, u scenariju gradnje nižeg Andrijeva najveća dodata vrijednost će se, u periodu gradnje, ostvariti u sektoru građevinarstva - 117,6 miliona eura; transporta - 11 miliona; trgovine i usluga - 11,8 miliona eura te indirektno kroz naplatu poreza nastalih uvozom repromaterijala za gradnju - u iznosu 107,7 miliona eura.
Gradnja HE na Morači će uposliti 2.368 radnika: Ukupni broj radnika koji će biti angažovani na izgradnji hidroelektrana, prema procjenama je 2.368 , što može smanjiti stopu nezaposlenosti u Crnoj Gori za nešto više od jedan procenat (1,1 odsto).
Dokumet pretpostavlja da će u operativnoj fazi - kada sistem HE na Morači bude proizvodio struju od 2017.godine - biti stalno u tim objektima zaposleno 100 do 130 radnika, dok će u sektoru proizvodnje, transporta usluga i trgovine biti zaposleno do 30 radnika. Fiskalni uticaj, odnosno naplata svih vrsta poreza od sistema HE na Morači, u periodu izgradnje (2011.do 2016.) iznosiće oko 76 miliona eura.
- U periodu koncesije (2017.do 2046.), fiskalni uticaj će, u najpovoljnijoj varijanti, narasti na 622 miliona eura, a u periodu nakon transfera u državno vlasništvo (2046. do 2066.) će iznositi 751 milion eura, prognoziraju eksperti.
Analizu je za potrebe Vlade uradio ekspertski tim, predvođen dekanom dubrovačke Poslovne škole prof. dr Majklom Gerijem O. Kalahanom. Analizu je, kako piše na koricama, ekspertski tim završio i objavio oktobra 2010.godine.
U analizi je naznačeno da niže Andrijevo (250 mnv), donosi manje ekonomske benefite od visokog Andrijeva (285 mnv), ali je puno povoljnije sa ekološkog aspekta i nosi nešto niže troškove eksproprijacije.
Troškovi eksproprijacije biće vraćeni državi: Prema projektu, troškove eksproprijacije zemljišta u iznosu do maksimalnih 60 miliona eura platiće Vlada, ali će taj novac državi biti povraćen.
- Da bi Vlada povratila ta uložena sredstva za eksproprijaciju, planirano je da koncesionar plaća u periodu trajanja koncesije Projektnu naknadu, koja će biti obračunata kao procenat od ukupnog prihoda. Veća Projektna naknada kroz vrednovanje ponuda će značiti i veću ocjenu, prilikom odabira koncesionara, rekao je Portalu Analitika ministar ekonomije Branko Vujović.
Osim Projektne naknade, koncesionar je dužan da državi plaća i koncesionu naknadu koja je definisana kao dva odsto prihoda od prodate električne energije. Elektrane na Morači će proizvoditi minimum 612 GWh električne energije, što na tržištu električne energije vrijedi nešto manje od 60 miliona eura.
Uticaj elektrana na rast BDP-a u budućnosti: U periodu koncesije (2017.do 2046.), BDP će, u najpovoljnijoj varijanti, prema procjeni eksperata, porasti za 276 miliona eura, dok će u periodu nakon transfera u državno vlasništvo (2047.do 2046.) porast BDP iznositi do 722 miliona eura.
U dokumentu se pretpostavlja da će BDP po glavi stanovnika će u periodu izgradnje (2011.do 2016.) porasti za 293 eura, u periodu koncesije (2017. do 2046.) za 371 eura, a u periodu nakon transfera (2047.do 2066.) za 877 eura.
Eksperti u Analizi navode da podatke o rastu BDP-a u budućnosti, treba uzeti kao intuitivno utvrđivanje neto efekata, jer je nemoguće predvidjeti kretanje BDP-a u narednih 50 godina..
Koristi za opštine Podgorica i Kolašin: Eksperti procjenjuju da će se izgradnjom elektrana na Morači ostvariti i prihodi za opštine Kolašin i Podgorica.
- Ostvariće se povećanje poreza na dobit a Opština Kolašin i glavni grad Podgorica, na čijoj teritoriji je planiran projekat, bi imali direktnu korist kroz povećanje zaposlenosti i po tom osnovu povećanje zarada. Shodno zakonskoj regulativi, pripada im 10 odsto od naplaćenog poreza na dohodak na njihovoj teritoriji. Osim toga, imali bi povećane prihode od prireza na porez na dohodak fizičkih lica. Ove dvije opštine bi takođe imale dodatni prihod od koncesione naknade, zato što im, shodno važećoj zakonskoj regulativi, pripada 30 odsto od naplaćenih naknada na njihovoj teritoriji.. Osim direktnog uticaja, povećao bi se prihod u ove dvije opštine i po osnovu povećanja sredstava Egalizacionog fonda, koji se djelimično finansira od poreza na dohodak fizičkih lica, i povećanje poreza na nepokretnosti, tvrdi se u Analizi.
Šansa za Željezaru i građevince: U Vladi potenciraju i neke druge benefite, koji nijesu direktno pomenuti u ekspertskoj analizi. Ministar ekonomije Branko Vujović kaže da je gradnja elektrana šansa za Željezaru i domaću građevinsku operativu.
- Za gradnju elektrana utrošiće se ogromne količine čelika. Crna Gora ima sopstvenog proizvođača –nikšićku Željezaru, za koju to može biti značajan poduhvat. Gradnja elektrana predstavlja veliku priliku za domaću građevinsku operativu naročito kao podizvođače. Osim toga tu je i plaćanje carine na opremu, pozitivan uticaj na bankarski tj. finansijski sektor i ono što je najvažnije je da će Crna Gora, poslije perioda koncesije, da prihoduje najmanje 60 miliona godišnje samo od proizvodnje struje. Ekspertsku analizu još niko nije pokušao da ospori, kaže Vujović napominjući da je neko uradio hidroelektranu prije 30 godina taj objekat bi sada bio u državnom vlasništvu.
- Vijek elektrana je 100 godina, što znači da će država koristiti elektranu svih 70 godina-zaključuje Vujović.
Eksperti napominju da u Analizi nijesu uzeli u obzir multiplikativni efekat gradnje elektrana na rast ekonomije: „Realno je pretpostaviti da će u trenutku državnog preuzimanja i nakon toga, HE Morača produkovati visoke prihode i da će značajan dio tih prihoda biti usmjeravanu nove investicije koje sa svoje strane mogu dodatno uticati na rast BDP-a“.
Autori konstatuju da Analiza ne uzima u obzir nemonetarne efekte - uticaj na životnu sredinu i gubitak prirodnih ljepota i teritorije za buduće generacije, ali priznaju da su ti troškovi djelimično, uzeti u obzir u troškovima eksproprijacije i realizacije planova upravljanja društvenim i uticajima na životnu sredinu.
Nakon svega, treba istaći da je kojim slučajem ekspertska analiza koju prezentuje Portal Analitika urađena pola godine ranije (Analiza je iz oktobra 2010.godine), onda bi se, možda, izbjegla različita tumačenja prisutna u našoj javnosti u vezi korisnosti projekta.
Predrag ZEČEVIĆ
