Zanimljivosti

Starline bi bio sistem kojim bi bile spojene sve krajnje tačke našeg kontinenta

Možete li da zamislite Crnu Goru kao dio toga: Predstavljeno pet velikih evropskih linija

Da li možete zamisliti crnogorsku željeznicu kao dio velikog integrisanog evropskog sistema u kojem vozovi idu do 300 ili 400 kilometara na čas? I to do 2040. godine.

Možete li da zamislite Crnu Goru kao dio toga: Predstavljeno pet velikih evropskih linija Foto: 21st Europe
Portal AnalitikaIzvor

Upravo to su zamislili iz danske think-tank organizacije „21st Europe“. 

Oni su, naime, predstavili veliki evropski sistem Starline, kojim bi bila uvezana čitava Evropa kroz pet linija – od Portugala na zapadu do Ukrajine na istoku, te od Norveške na sjeveru do Grčke na jugu.

Linija A bila bi, prema njihovoj zamisli, Napulj – Helsinki, linija B Lisabon – Kijev, linija C Madrid – Istanbul, linija D Dablin – Kijev, a linija E Milan – Oslo.

Upravo bi liniji B pripadao i krak željeznice koji bi prolazio kroz Crnu Goru. S tim što bi, za njegovu funkcionalnost, bilo potrebno završiti nekoliko 'sitnica' – izgraditi prugu od Sarajeva do Nikšića i rekonstruisati onu od Podgorice do Skadra.

„Istinski integrisani željeznički sistem više nije pitanje luksuza, već strateška potreba za Evropu u 21. vijeku“, ističu iz 21st Europe, koji su proteklih dana prestavili viziju Starline sistema.

Naravno, većina pruga, naročito na zapadu, već postoji i optimalna je za vožnju kojom bi bila dostignuta pomenuta brzina.

Oni ističu kako današnjoj željeznici u Evropi nedostaje ambicije i dizajna – kako u pogledu složene kupovine karata, nedosljedne usluge ili zastarjelih stanica, tako i u pogledu 'neiskorišćene šanse' da brza željeznica postane karakteristika čitavog kontinenta.

„Danas imamo mnogo stanica i država koje su nepovezane, vozovi u njima se potpuno razlikuju, pa onima koji putuju iz zemlje u zemlju ne nude osjećaj da je to uopšte isto iskustvo“, navode oni.

Mreža bi bila ukupne dužine 22.000 kilometara, pri čemu bi brzina bila takva da bi za putovanje od Helsinkija do Berlina bilo potrebno svega pet sati.

Ipak, autori navode kako je mnogo prepreka, a naročito kada su u pitanju pruge u pojedinim državama i gradnja nove infrastrukture.

„Kompletan Starline bio bi javno finansiran, a njime bi upravljale nacionalne željezničke kompanije uz nadzor uprave, koja bi bila tijelo unutar okvira Evropske unije. Kako bi sistem zaista funkcionisao, bilo bi neophodno usklađivanje ugovora o radu, ali i jedinstvenih tehničkih standarda i bezbjednosnih propisa u čitavoj Evropi“, zaključuju oni.

Portal Analitika