Riječ je o obimnom dokumentu na 19 strana, tako da su članovi MSS-a skrenuli pažnju na samo neke od njih. Kao i do sada, najobimniji je dio koji tretira rad crnogorskih štampanih medija, preciznije -rad dnevnih novina. U tom dijelu su navedeni brojni primjeri razmjene ličnih uvreda, primjeri objavljivanja ličnih podataka, te kršenja prava djeteta.
Vujović je ukazao na probleme u objavljivanju demantija i zaštite maloljetnih lica. On je kazao da je "otvorena politička kampanja pojedinih medija sa čestim uvredama i govorom mržnje veoma izražena na našoj medijskoj sceni. U ovom samoregulatornom tijelu konstatuju i da pisanje crnogorskih medija takom avgusta i septembra karakteriše nizak nivo javne riječi, što je konstatovano u izveštaju.
- I dalje veliki problem predstavlja objavljivanje demantija. Imali smo čak jedan slučaj i neobjavljivanja demantija- kazao je Vujović. On je pojasnio da je riječ o tekstu objavljenom u dnevnom listu „Dan“ u avgustu mjesecu, a na naslovnoj strani stoji da počasni konzul Belgije u Crnoj Gori Žan Luc Dumortier pored svoga prodaje i dio tivatske palate od 3 500 kvadrata koji se nalazi u vlasništvu Nenada Vukovića i da pokušava na silu, preko određenih lica, da natjera suvlasnika te kuće da proda svoj dio.
"Gospodin Vuković je poslao demanti dnevnom listu “Dan” negirajući ove tvrdnje, međutim “Dan” odbio je da objavi ovaj demati što je svakako za za svaku osudu. Zbog svega ovoga nam se obratio žalbom počasni konzul Belgije"- kazao je Vujović.Objavljivanje ličnih podataka i kršenje prava djeteta: Članica MSS-a Gordana Borović naglasila je da je u prethodnom periodu zabilježeno drastično kršenje članova 8 i 9 Kodeksa, koji regulišu povredu privatnosti i prva djeteta.
Tako je dnevni list “Pobjeda” u tekstu „Ko je nesoj“ objavljenom 24, avgusta objavio kopiju medicinskog nalaza vođe sindikalaca nikšićke Željezare, koji je i na izbornoj listi DF-a, Janka Vučinića, iz vojničke zdravstvene knjižice, iz 1991. godine, u kojem je za psihološku anamnezu data dijagnoza – „poremećaj ličnosti, agresivno depresivne reakcije“.
Iako je riječ o javnoj ličnosti, za koje Kodeks kaže da "novinari imaju pravo da istražuju privatni život nekoga ko obavlja ili namjerava da obavlja javnu funkciju", te da se "korektno postupa onda kada se time želi utvrditi pogodnost te osobe za posao koji obavlja ili želi da ga obavlja" , MSS je iznio stav da u ovom slučaju nije bio dovoljno opravdan razlog za objavljivanje pomenutog faksimila.
Isti list je 19 septembra na strani 2 - 4, pod naslovom: „MANS otkrio teške zloupotrebe u biračkom spisku uoči izbora 14. oktobra, Na dva mjesta glasa 290 birača“ , objavio spisak navodnih „duplih glasača“ koji sadrži podatke kao što su: opština, JMBG, prezime, ime i adresa lica.
Svi podaci za 290 lica su objavljeni u cjelosti, čime je prekršeno više odredbi Zakona o zaštiti podataka o ličnosti. Na internet stranici www.dan.co.me u sklopu istoimenog teksta objavljeni su navedeni lični podaci nekoliko osoba.
Ovdje je riječ o evidentnom kršenju Zakona o zaštiti ličnih podataka, pa je i u ovom slučaju Agencija za zaštitu ličnih podataka najavila podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv dnevnog lista Dan, navedeno je u izvještaju.
Napomenuto je takođe da je pomoćnik glavnog urednika lista Nikola Marković izjavio je da je redakcija DANa „svjesno prekršila Zakon, jer su ocijenili da je javni interes u tom slučaju ispred ličnog“.
MSS se, kako je navedeno u izvještaju, ne slaže sa Markovićevom ocjenom i smatra da ovakvo obrazloženje ne može biti osnova profesionalnog novinarskog djelovanja. Ukoliko je uredništvo DANa željelo da objavljivanjem spiska ljudi učini vjerodostojnim tvrdnje o „duplim glasačima“, što jeste priča od javnog interesa, dovoljno je bilo da samo zatamni dva ili tri posljednja broja iz JMBG.
"Tačno je, naime, da u smjernicama za načelo 7, koji tretira povjerljivost, stoji da se „dokumenti označeni kao tajni mogu objaviti ako se, poslije pažljivog razmatranja, utvrdi da potreba javnosti da zna ima prevagu nad razlozima kojima se opravdava tajnost. MSS smatra da u ovom primjeru to nije slučaj.
Borović je skrenula pažnju i na teško kršenje prava djeteta, koja su regulisana Konvencijom UN, i to pisanjem lista Dan, 11. i 12, septembra, kada je ovaj list "na način neprimjeren osnovnim načelima profesionalne i ljudske etike izvještavao o čedomorstvu koje se desilo u Nikšiću." List je izvještavajući o porodičnoj tragediji, naveo puna imena djece navodne čedomorke, njihovu školu, razred, pa je čak na naslovnoj strani 11. septembra objavio i fotografiju kuće u kojoj djeca žive sa majkom."
Borović je navela da je povodom pisanja Dana, i objavljivanja identiteta djece osnovnoškolskog uzrasta majke koja je osumnjičena za čedomorstvo tek rođene bebe, MSS-u se žalbom obratila i psihološkinja Anđa Backović.
"Naslov je bio „Mrtvu bebu našli u kesi“, a u nadlaslovu je navedeno ime osumnjičene žene.
Narednog dana, 12. septembra, list je na 14. strani objavio izjavu majke žene koja je osumnjičena za čedomorstvo, koji je najavljen na naslovnoj strani sa naslovom „Porodica ništa nije znala“, i sa fotografijom intervjuisane. U tekstu su objavljena imena oca i brata osumnjičene i, što je najgore - dvoje djece osnovnoškolskog uzrasta sa navedenim godinama, školom i razredima u koji djeca idu. Čak su i intervjuisane neimenovane komšije da se „izjasne“ o ovoj porodičnoj tragediji.
MSS najoštrije osuđuje ovakvo senzacionalističko pisanje. Najoštrije osuđuje objavljivanje identiteta osumnjičene, članova njene porodice, fotografije porodične kuće, a pogotovo djece, čiji interesi, osjećanja i traume, nisu spriječili uredništvo lista da im objavi imena. Ovaj slučaj predstavlja kršenje osnovnih dječijih prava, preciziranih od konvencija UN, do baznih principa etike i morala novinarske profesije.
MSS je u saznanju da je zbog ovakvog pisanja lista, direktor škole koju djeca pohađaju kontaktirao uredništvo, jer ona nisu danima išla u školu.
Ovim je, kako je navedeno u izvještaju, prekršen Kodeks, u dijelu koji tretira prava i interese djece.
Član MSS Miodrag Bubreško potom se osvrnuo i naveo neke primjere kršenja Kodeksa od strane internet portala. I u ovom, kao i u prethodnim izvještajima MSS, skrenuta je pažnja i apelovano na bolje administriranje komentara čitalaca, u kojima se često, pogotovo na portalu vijesti.me, mogu naći neprimjereni i otvoreni jezik mržnje i uvreda.
Naveden je i slučaj objavljivanja punog imena i prezimena osobe za koju su kasnije iznesene policijske indicije da je riječ o samoubistvu.
