Potpisi za predsjedničku kandidaturu Muamera Zukorlića spremni su, a u Republičku izbornu komisiju stići će do kraja nedjelje. Lider Islamske zajednice u Srbiji tako će postati prvi vjerski poglavar koji izlazi na crtu političarima. To se do sada nije dogodilo ni u jednoj evropskoj državi, a jedina zemlja koja poznaje ovakvu praksu je Iran, gdje je na čelu države vjerski lider - ajatolah!
Iako kao svaki drugi građanin na to ima pravo, ovaj presedan mnogi tumače kao kršenje Ustava islamske zajednice, ali i principa odvojenosti države i vjerskih zajednica. Teško je i pretpostaviti kako bi javnost reagovala da se na izbornom listiću nađe ime nekog od pravoslavnih vladika ili katoličkih biskupa.
Najveći problem u političkom angažmanu novopazarskog muftije upravo je njegova vjerska funkcija. Za razliku od njegovih saradnika, koji su ulazeći u politiku napustili pozicije u mešihatu IZuS, Zukorlić će u predsjedničku trku ući sa bijelom čalmom na glavi. Upravo to dovodi u pitanje legitimitet njegove odluke da se kandiduje za šefa države.
Da formalno pravo muftije Zukorlića da podnese kandidaturu nije sporno, smatra programski direktor CESID-a Đorđe Vuković. Iako zakoni ne zabranjuju vjerskim službenicima učešće na izborima, kako kaže, ovakav njegov potez je "klimav" na terenu morala.
- Zukorlić, kao i svaki drugi građanin, ima pravo da glasa i da se kandiduje - objašnjava Vuković. - S obzirom na to da je on i vjerski poglavar dijela muslimana u Srbiji, pod znakom pitanja je kvalitet te odluke. U svakom slučaju, njegova namjera je da pomogne koaliciji "Sve zajedno" da ostvari što bolji rezultat na lokalnim i parlamentarnim izborima.
Izlazak muftije na političku pozornicu i njegov izborni angažman, međutim, ne iznenađuje Aidu Ćorović, iz novopazarske organizacije "Urban in". Ona kaže da je kandidatura samo kulminacija višegodišnje verbalne kampanje.
- Svojom kandidaturom Zukorlić želi da degradira izborni proces - kaže Ćorovićeva. - Nelogično je da poslije poziva na bojkot državnih institucija on želi da stane na čelo države. Njemu, međutim, sve manje ljudi vjeruje, a podrška mu opada i među vjernicima koje predstavlja. Podizanje rejtinga i novac koji se dobija za kandidaturu osnovni su razlozi njegovog izlaska na izbore.
U Islamskoj zajednici Srbije uopšte ne ulaze u motive muftijine kandidature, ali kažu da je takva njegova odluka nespojiva sa prirodom sekularizma. Oni na to gledaju kao na grubo narušavanje Ustava Islamske zajednice koje Zukorlića diskredituje kao vjerskog velikodostojnika.
Ove kritike u muftijinom taboru vide kao neosnovane. Jer, kako kažu, on ima pravo da se kandiduje za predsjednika Srbije, bez obzira na to što se nalazi na vjerskom položaju.
(foto: novosti.rs)
