Podsjeća da je s tim ciljem na posljednjoj sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, glasovima poslanika DPS, SD, SDP, BS i URA usvojen zaključak kojim se poziva trenutni predsjedavajući parlamenta Strahinja Bulajić da zbog drastičnog rasta cijena do kraja marta sazove sjednicu.
“Životni standard značajnog broja građana ozbiljno je ugrožen, zbog čega je hitno potrebno preduzeti adekvatne mjere u pravcu korigovanja cijena goriva i životnih namirnica. Već dvije godine sugerišem da je potrebno preduzeti neophodne mjere u pravcu korigovanja cijena. Naravno, u kontinuitetu sam predlagao konkretna rješenja koja su bazirana na uporednim iskustvima zemalja regiona i EU. Svi parametri su ukazivali da će navedene cijene konstantno rasti. Nažalost, izostao je adekvatan odgovor države zbog čega smo u situaciji da je cijena bezolovnog benzina u posljednjih godinu i tri mjeseca porasla 63 centa po litru ili 55 odsto, a dizela 75 centi ili 76 odsto”, kaže Mugoša i podsjeća da se 4. decembra 2020. godine za 50 eura mjesečno moglo kupiti 50,5 litara dizela, a danas, za isti iznos novca, 28 litara.
“Kada je riječ o bezolovnom benzinu, za 50 eura mjesečno se početkom decembra 2020. godine moglo kupiti 45 litara, a danas 29 litara. Sa druge strane, drastično su porasle i cijene životnih namirnica i to od 25 odsto do čak i 70 odsto u nekim slučajevima”, ističe on.
Mugoša upozorava i da je gotovo 10.000 više nezaposlenih bilo na kraju 2021. u odnosu na kraj 2020., a oko 20.000 više nego na kraju 2019.
“Osim onih koji su ostali bez posla, posebno je pogođen ogroman procenat penzionera, čije su penzije povećane samo nekoliko eura. Preko 16.000 penzionera prima minimalnu penziju koja je povećana sa 147 na 150 eura, a nekoliko hiljada prima srazmjerne penzije koje su manje od minimalnih. Osim toga, preko 25.000 korisnika materijalnog obezbjeđenja porodiceje na rubu egzistencije, jer su njima samo simbolično povećane naknade”, kaže Mugoša.
Podsjeća i da se SD u parlamentu zalagao da se minimalna penzija poveća na 200 eura već od 1. januara, a ne od oktobra, kako je na krajuizglasano.
”Takođe, više puta smo ukazivali na problematiku neadekvatnih socijalnih davanja. Predlagao sam i sagledavanje normi u Zakonu o socijalnoj i dječjoj zaštiti koje se odnose na usklađivanje visine socijalnih davanja i njihovo eventualno vezivanje za rast cijena onih roba i usluga koje su neophodne za elementarno dostojan život. Nije usvojen ni naš amandman na budžet kojim bi se smanjili troškovi službenih putovanja, reprezentacija i ugovora o djelu i ta sredstva preusmjerila na besplatnu užinu i prevoz djece iz socijalno ugroženih porodica, rješavanje stambenih potreba penzionera i zapošljavanje lica sa invaliditetom. Takva odluka je meni i dalje potpuno neshvatljiva”, kaže Mugoša.
Država, kako ističe, ima mogućnost da reaguje kroz smanjenje akciza na gorivo, smanjenje ili ukidanje PDV-a na namirnice i proizvode neophodne za odojčad i djecu, limitiranje cijena na određenom nivou, ali, kako ponavlja, ključ je u deblokadi parlamenta.
“Već sam istakao da očekujem da će se brzo odblokirati rad parlamenta jer je, nadam se, ozbiljnim i odgovornim političkim partijama prioritet zaštita ozbiljno ugroženog životnog standarda velikog broja građana, a ne međustranačka prepucavanja i odbrana fotelja. Dok u drugim zemljama parlament radi vrlo intezivno i donose se mjere podrške građanima i privredi, kod nas je zaključan. Vidjeli smo i da je npr. u Makedoniji usvojen paket mjera podrške građanima i provredi od 400 miliona eura, čak osam puta izdašniji nego kod nas. Sa druge strane, primjetno je da sve veći broj građana i raznih udruženja otvoreno negoduje zbog neodržavanja sjednice i nepreduzimanja adekvatnih mjera u pravcu korigovanja cijena goriva i namirnica, kao i podrške određenim sektorima”, kaže Mugoša.
Rat u Ukrajini, upozorava Mugoša, dodatno komplikuje situaciju na svjetskom tržištu i već ima ozbiljne reperkusije na cijenu goriva i sirovina, a ozbiljno će se odraziti i na crnogorsku turističku privredu.
“Rusija je najveći proizvođač nafte, naftnih derivata i prirodnog gasa, dok Rusija i Ukrajina na svjetsko tržište izvoze 30 odsto pšenice i 70 odsto suncokretovog ulja i proizvoda od ulja. Izvjesno je i da ćemo ove godine imati manje turista iz Rusije i Ukrajine, što je veoma indikativan podatak ako znamo da se prošle godine svako peto noćenje stranih turista odnosilo na turiste iz ovih zemalja. Zbog činjenice da su prihodi od turizma izuzetno značajni za stabilnost javnih finansija, neophodno je da našu turističu promociju i ponudu pojačamo ka alternativnim tržištima, sa posebnim fokusom na zapadna i centralno-evropska, uz naravno i tržišta regiona”, zaključuje Mugoša.
