Možda smo dobili jednu bitku, ali rat sigurno nijesmo. Rat će biti dobijen tek onda kada obolijevanje bude suzbijeno i virus stavljen pod kontrolu globalno, a to se neće moći postići bez adekvatnih medicinskih sredstava kojih sada nemamo – specifičnih ljekova i posebno bitno – vakcine – poručio je u intervjuu za Pobjedu direktor Instituta za javno zdravlje prof. dr Boban Mugoša.
Istakao je i da rezultat Crne Gore u suzbijanju širenja korona virusa nije slučajan, već nedvosmisleno pokazuje da se na vrijeme reagovalo.
Kako je moguće da naš zdravstveni sistem, koji je bio rangiran kao jedan od najlošijih u Evropi, na ovakav način odgovori na epedemiju kovida?
MUGOŠA: Praćenje situacije, spremnost i pravovremenost djelovanja donijeli su prevagu i obezbijedili zaštitu, kako sistema, tako i zdravlja.
Iskreno, u Institutu se bavimo proučavanjima i analizama sistema zdravstva i na stanovištu smo da nam je zdravstveni sistem bolji nego što je bilo u tom rangiranju. Na kraju, naši zdravstveni indikatori su prilično dobri, a eto i ova situacija sa kovidom-19 pokazuje da nijesmo loši, već poprilično dobri.
Veliki dio dobrog odgovora na epidemiju leži i u našim građanima, odnosno, u istoj mjeri koliko i u samoj reakciji zdravstvenog sistema, jer građani su ti koji su adekvatno reagovali i poštovanjem naših preporuka doveli do povoljne epidemiološke situacije.
Naš zdravstveni sistem je, zaista, pokazao snagu i pravu vrijednost u ovoj situaciji, što jasno pokazuje da imamo i znanje i kapacitet da odgovorimo i na najveće i najteže izazove, kakav je ovaj s pandemijom novog korona virusa. Ova situacija je i svima nama, kao i svakom građaninu, pokazala da smo mnogo bolji nego što su mnogi mislili. Sad svi svjedočimo da dobar odgovor cijelog sistema, ne samo zdravstvenog i ne samo medicinskih ustanova, od domova zdravlja, opštih bolnica, Kliničkog centra i Instituta za javno zdravlje i ljekara i medicinskog osoblja, već baš cijelog sistema, daje rezultat.
Kada je riječ o rangiranju koje ste pomenuli, skrenuo bih pažnju na nesavršenost instrumenata i kompozitnih indeksa koji se bave praćenjem zdravstvenih sistema. U konkretnom primjeru Evropskog zdravstvenog potrošačkog indeksa (EHCI), dio sistema javnog zdravlja nije bio uključen u analizu zbog metodologije koja se koristi, te samim tim kapaciteti većine javnozdravstvenih usluga i institucija, a posebno kada se radi o zaraznim bolestima, nijesu značajnije ni učestvovali u konačnoj ocjeni samog zdravstvenog sistema.
Ne smijemo zaboraviti da je crnogorsko zdravstvo napredovalo u prošloj godini na toj istoj listi.
Demokratski front tvrdi kako Crna Gora nije prijavila prvi slučaj oboljelog od kovida-19 koji se, prema njihovim tvrdnjama, pojavio znatno prije 17. marta, navodno još u januaru?
MUGOŠA: U maloj državi kao što je naša, u kojoj svako svakoga zna i u kojoj nema tajni suludo je pomisliti da bi neko bio u stanju da prikrije da je obolio od novog zaraznog patogena, niti bi nešto takvo moglo biti sakriveno, imajući u vidu zaraznost novog virusa i njegovu lakoću širenja.
Nemam ideju na osnovu čega bilo ko ovo može da tvrdi?!
Novi korona virus jedna je od najozbiljnijih javnozdravstvenih prijetnji sa kojom se svijet ikada susreo uključujući i Crnu Goru. Ovakvi rezultati su proizvod činjenice da smo na vrijeme shvatili da je borba sa virusom udruženi napor i građana i zdravstvenog sistema, te da zahtijeva lično angažovanje svakog od nas. Uprkos tome, izgleda da i dalje postoje pojedinci i organizacije koji imaju svoje viđenje situacije čime podrivaju rezultate koje je u prvoj mjeri postigao narod i svako od nas pojedinačno, pa tek onda zdravstveni sistem.
Dužnost i obaveza Instituta prema svakom stanovniku ove države, uključujući i nas same i naše porodice, jeste da na vrijeme obavijesti javnost. Što smo i učinili.
Iz DF-a tvrde i kako naša država nije imala testova, odnosno nije se blagovremeno pripremila za pandemiju, pa je zbog toga tek 17. marta izašla sa podatkom o prvim inficiranim pacijentima?
MUGOŠA: To je neodgovorna izjava koja nema veze sa realnom situacijom. Čak i kada početkom dešavanja dijagnostičkih kitova nije bilo dostupnih na svjetskom tržištu, za razliku od drugih zemalja iz okruženja, imali smo potpisane ugovore i sporazume sa laboratorijama u Italiji i Sloveniji koje smo i aktivirali prilikom analize prvih sumnji.
Da smo se na vrijeme pripremili i da smo sve aktivnosti počeli mnogo, mnogo prije nego što je potvrđen prvi slučaj obolijevanja, sada je svima jasno. To ne vidi jedino ko ne želi, a samo testiranje u Crnoj Gori smo počeli mjesec dana od otkrivanja prvog slučaja.
Iz susjedne Srbije stižu optužbe pojedinih epidemiologa i zvaničnika da Crna Gora frizira rezultate koje postiže u suzbijanju epidemije, navodno, to radi zbog turizma. Kako vidite navode da prikrivamo prave podatke zbog turističke sezone?
MUGOŠA: Naš zadatak je zaštita zdravlja. I tu nema mjesta nikakvoj neodgovornosti, a kamoli bilo kakvom plasiranju iskrivljenih podataka. To bi izgubilo smisao našeg postojanja kao ustanove i institucije, ali i cijelog sistema i društvenog uređenja. Naš rad je od početka transparentan i jako smo ponosni na to. Ponosni smo na svaku izgovorenu riječ, stav i posebno – na rezultate.
Nikada nijesmo rekli da je ovo najsmješniji virus na svijetu, niti pozivali naše građane da putuju bilo gdje u jeku obolijevanja.
Što se turizma tiče – svima je jasno da je kompletna industrija, ekonomija i privreda globalno pogođena i „na koljenima“. Onaj ko misli da će bilo kakvi izmišljeni podaci dovesti do toga da sezona bude nalik na one iz prethodnih godina nije upućen niti u turističku privredu u doba korone, niti prati globalna dešavanja vezana za obolijevanje od novog korona virusa.
Crna Gora je, utisak je, epidemiju stavila pod kontrolu, što je rezultiralo i ublažavanjem nekih mjera. Što Vi kažete, jesmo li uspjeli da se izborimo sa virusom?
MUGOŠA: Još uvijek je rano govoriti o tome da smo uspjeli da se izborimo. Možda smo dobili jednu bitku, ali rat sigurno nijesmo. Rat će biti dobijen tek onda kada obolijevanje bude suzbijeno i virus stavljen pod kontrolu globalno, a to se neće moći postići bez adekvatnih medicinskih sredstava kojih sada nemamo – specifičnih ljekova i posebno bitno – vakcine. Kada će se to desiti i da li će se desiti u ovom trenutku, niko ne može predvidjeti.
Očekujete li, ipak, da će vakcina uskoro biti dostupna?
MUGOŠA: Sam postupak pronalaženja vakcine je jako dug i zahtjevan. On počinje od nastanka ideje i njenog razrađivanja kroz bazična laboratorijska „in vitro“ istraživanja, pa kroz čitav niz predkliničkih istraživanja sve sa ciljem formulisanja mogućih vakcina kandidata koje bi se mogle koristiti u ljudskoj populaciji. Nakon toga kreće se sa ispitivanjem na malim grupama zdravih dobrovoljaca koji sopstvenim zalaganjem doprinose da se proces razvoja vakcine ubrza i omogući njeno testiranje na većim grupama, takođe dobrovoljaca. Tada već počinje dio takozvanog kliničkog ispitivanja potencijalnih vakcina kandidata. Sam proces u normalnim okolnostima može da traje i godinama, a nekada se i ne završi – kao što je slučaj sa mnogim vakcinama koje zbog obično niske učinkovitosti nijesu uspješno prošle ove faze testiranja i nikada se nijesu našle u upotrebi u populaciji (na primjer vakcina protiv HIV-a, malarije, novije varijante vakcine protiv tuberkuloze...)
Dobre oklonosti su što je u uslovima pandemije motivisanost svih elemenata društva, uključujući privatne i državne kompanije i institucije, kao i dobrovoljce – znatno veća, što može u dobroj mjeri doprinijeti bržem i uspješnijem pronalasku učinkovite i bezbjedne vakcine. Samim tim za očekivati je da vakcina bude dostupna za nekih 12 do 18 mjeseci.
Kako Vi vidite optužbe na račun Kine da je skrivala informacije o kovidu-19?
MUGOŠA: Vrijeme će i ovdje pokazati kada su i kako su se stvari odvijale u Kini. Svjetska zdravstvena organizacija objavila je izvještaj o posjeti njihovih eksperata Kini u kojem je iznešena pohvala na transparentnost rada i svim sprovedenim mjerama. Da li je nešto moglo biti urađeno drugačije i bolje, ostaje da se vidi kada se glavno obolijevanje u svijetu završi. Tek tada predstoji analiza mnoštva podataka i njihovo tumačenje. Radi se o milionima terabajta podataka iz svih država, a koji kombinuju epidemiološke, demografske, mikrobiološke, genetske i mnoge druge podatke za čiju analizu će biti potrebni mjeseci mukotrpnog rada.
Kako komentarišete ocjenu Centra za građansko obrazovanje da su u javnosti tokom epidemije bili eksponirani samo medicinski kadrovi vladajuće koalicije?
MUGOŠA: Najbolju ocjenu može dati analiza medijskog prisustva i analiza izjava koje su dolazile od struke. U ime Instituta su u medijima govorili, osim mene i mog pomoćnika, dr Senada Begića, brojni epidemiolozi, mikrobiolozi, laboranti, tehničari..., tako da ne znam na osnovu čega je izvučen takav zaključak. U Institutu politička pripadnost nikada nije imala, niti će imati bilo kakav uticaj na organizaciju posla, donošenje odluka i sprovođenje analiza. To se vidi, prije svega, u sastavu našeg tima, ali i u rezultatima našeg rada. Zdravlje ne poznaje granice niti bilo kakvu pripadnost bilo čemu, i sve nas iz Instituta u radu obavezuju jedino pravila struke.
Kovid lekcije
Sve države bivše SFRJ prilično dobro se nose sa epidemijom kovida-19. Zašto je, prema Vašem mišljenju, to tako?
MUGOŠA: Odgovor na ovo pitanje je jako kompleksan, jer u sebi sažima različite elemente državno-društvenog uređenja, kulture, nasljeđa, navika, ali i obrazovanja i organizacije. Siguran sam da bi odgovor možda bio još bolji da su neke strukture iz prethodne države sačuvane, kao što su sačuvane škole javnog zdravlja i insistiranje da se javnim i narodnim zravljem u većini bave ljekari, a ne i osobe bez medicinskog obrazovanja, kao što je slučaj u nekim državama Evrope i svijeta.
Kada kažem neke strukture, prvenstveno mislim strukture civilne zaštite i sistem državnih robnih rezervi sa akcentom na medicinska sredstva i opremu. Nažalost, gotovo nijedna država na svijetu nije razmišljala o ovome, niti je očekivala da bi se pandemija ovakvoga tipa mogla desiti, ali je očigledno da ćemo svi izvući dobre lekcije iz cijele ove situacije.
Politika slušala struku
Odgovor Crne Gore na epidemiju, čini se, bio je među boljima u svijetu. Što je to kod nas dobro urađeno da se onemogući širenje infekcije?
MUGOŠA: Pravovremenost predlaganja i sprovođenja mjera, pridržavanje izrečenih mjera od građana i kompletna komunikacija svih zdravstvenih ustanova i cijelog sistema, koja je bila proaktivna, transparentna i efikasna.
Koliko se u čitavoj situaciji pitala struka, a koliko politika?
MUGOŠA: Svima je jasan odgovor na ovo pitanje. Struka predlaže, politika odlučuje. Svjedoci smo da je politika slušala struku i donosila odluke na osnovu mišljenja struke. To je bio ispravan put. Ova situacija je pokazala i da se svako ulaganje u zdravstvo i u nauku višestruko isplati.
