On navodi da prema podacima iz UNDP-ove Studije materijalnih davanja za prioritetne izmjene Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, koja je objavljena u aprilu ove godine, 77 odsto takvih lica su žene, dok sami (86,2 odsto) ili s drugim radno nesposobnim licem (10,6 odsto) uglavnom supružnikom živi 97 odsto ovih lica. Navedena lica ostvaruju pravo na materijalno obezbjeđenje u iznosu od oko 70 eura (samci), odnosno oko 80 eura za dva člana mjesečno.
"Ovi podaci jasno ukazuju da se navedeni iznosi mjesečne naknade moraju povećati na pristojan nivo i da se radi o jednoj od socijalno najugroženijih grupa u zemlji", istakao je Mugoša i ukazao da postoje kvalitetna uporedna iskustva u regionu i EU kada je u pitanju mehanizam podrške ovoj ranjivoj populaciji.
U tom smislu, Mugoša inicijalno predlaže, shodno i preporukama navedene Studije, da se ide u pravcu izmjene Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti i povećanja tih iznosa i da se oni dovedu u vezu sa kretanjem minimalne penzije, na način da bi iznos bio 20–30 odsto niži od iznosa minimalne penzije, odnosno da bi iznos za pojedinca (samca) bio 70 odsto najniže penzije i 80 odsto najniže penzije za dva člana porodice (dva lica koja imaju preko 67 godina i ne ostvaruju pravo po osnovu penzijsko-invalidskog osiguranja).
Na taj način bi, kako je objasnio, ova lica došla u poziciju onih koji ostvaruju pravo na staračku naknadu koje je utvrđeno u visini 70 odsto najniže penzije u Crnoj Gori.
"Vjerujem da je, posebno u situaciji ogromnog rasta troškova života, inicijativa za izmjenama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti i pristojnim povećanjem iznosa mjesečne naknade licima preko 67 godina koja ne ostvaruju pravo po osnovu penzijsko-invalidskog osiguranja socijalno pravedna i da će biti podržana kako od Vlade, tako i od poslanica i poslanika. Uostalom, ova inicijativa ne zahtijeva značajna dodatna sredstva u budžetu jer se ne radi o velikom broju takvih lica koja ostvaruju pravo na ovu naknadu", zaključio je potpredsjednik SD-a.
