Potpredsjednik Socijaldemokata Crne Gore Boris Mugoša ocijenio je u intervju za Pobjedu da SD ne želi da bude dio ovakvog osmišljenog koncepta manninske Vlade. Dodao je da je za tu partiju prioritet državni interes a ne trgovina funkcijama.
"U priču o manjinskoj vladi ušlo se prije svega zbog ,,koncepta 49”, jer bez te 3/5 većine nema deblokade institucija i evropskog puta. Danas sa žaljenjem moram da konstatujem da od tog koncepta očigledno nema ništa. Ne pristajemo da SNP ucjenjuje i uslovljava ko, koliko i kako može da particira u vlasti i koji su njeni prioriteti. Crnoj Gori je potrebna jasno evropski i evroatlantski opredijeljena Vlada i parlamentarna većina koja ni u jednom trenutku neće imati dilemu kada se određene važne odluke za Crnu Goru nađu na dnevnom redu."
Da li će SD podržati i glasati ovako trenutno koncipiranu manjinsku Vladu?
MUGOŠA: Javnost je već upoznata da SD ne želi da bude dio ovako zamišljene izvršne vlasti i parlamentarne većine. Takvu odluku donijeli smo jednoglasno na Predsjedništvu partije. U prethodnih godinu i po dana se iskristala jasna parlamentarna većina od 44 poslanika (DPS, SD, BS, SDP, Albanske partije, LP, URA, CIVIS) koji su glasali za smjenu Vlade i predsjednika Parlamenta. Ta većina je trebala da bude stub nove Vlade i parlamentarne većine, a ostali koji žele da priđu toj vrjednosnoj platformi su dobrodošli ali u mjeri koja odgovara navedenim činjenicama. I sada nakon svega toga, partija sa diskutabilnom ideološkom i političkom podlogom od koje, kako nedavno izjaviše njeni funkcioneri, za milimetar ne odstupaju od svog osnivanja i ne žele da odstupe i partija koja nije glasala za smjenu Vlade i predsjednika Parlamenta treba da ima dominantnu ulogu u Vladi i upravljačkoj strukturi Parlamenta. Za nas je to iz principijelnih razloga neprihvatljivo, neozbiljno i neodgovorno i nažalost upućuje na dilemu da li je zajednička borba protiv prethodne vlasti bila borba protiv urušavanja temeljnih vrijednosti samosvjesne Crne Gore ili za par funkcija u narednoj vlasti. Osim toga, treba li predsjednik Parlamenta države članice NATO saveza da bude funkcioner anti-NATO partije. Volio bih da mi neko navede primjer zemlje članice NATO-a u kojoj je takav slučaj. Uz to predsjednik Parlamenta je član Savjeta za odbranu i bezbjednost i ima pravo veta na odluke tog tijela koje se odnose na mnoge bezbjednosne aspekte i našu evroatlansku orijentaciju. Ne znam čime je opravdano i da neke od ključnih resora u Vladi vodi politički subjekt koji ministre u tim resorima u smijenjenoj 42.Vladi nije kritikovao zbog njihovih ideoloških i revanšističkih poriva nego samo zbog toga što nisu bili zadovoljni sa podjelom funkcija po partijskom ključu po dubini. Ne želimo da, kao državotvorna, evropski i evroatlantski opredijeljena partija budemo dio tako smišljenog eksperimenta i dio Vlade koja je proizvod trulih kompromisa, odnosno da principe zamijenimo funkcijama, kako se sa nama pokušavalo trgovati sve vrijeme tokom pregovora.
Da li ovako zamišljenja manjinska Vlada ima smisla ako nema podršku 49 poslanika?
MUGOŠA: U priču o manjinskoj vladi ušlo se prije svega zbog ,,koncepta 49”, jer bez te 3/5 većine nema deblokade institucija i evropskog puta. Danas sa žaljenjem moram da konstatujem da od tog koncepta očigledno nema ništa. Ne ruši ga SD, jer nismo u prethodnih par mjeseci povukli niti jedan potez koji je išao u pravcu opstruiranja tog cilja, nego oni koji su počeli da se poigravaju sa već potpisanim političkim i programskim prioritetima buduće vlade, te predlaganjem ovako koncipirane izvrše i zakonodavne vlasti. Ne pristajemo da SNP ucjenjuje i uslovljava ko, koliko i kako može da particira u vlasti i koji su njeni prioriteti. Crnoj Gori je potrebna jasno evropski i evroatlantski opredijeljena Vlada i parlamentarna većina koja ni u jednom trenutku neće imati dilemu kada se određene važne odluke za Crnu Goru nađu na dnevnom redu. Našim odnosom vjerujem pokazujemo da su nam državni interesi a ne trgovina funkcijama, koje su nam obilato nuđene, prioritet. Nadam se da će to građani znati na adekvatan način da prepoznaju i vrjednuju.
Po novom sporazumu SDP-URA za ključne odluke potrebna dvotrećinska većina, umjesto ranije najavljenog konsenzusa?
MUGOŠA: Kao što je javnosti poznato, predsjednici partija koje predstavljaju 39 poslanika opozicije (DPS, SD, BS, SDP, FORCA, LP) su potpisali sporazum o parlamentarnoj podršci i prioritetima 43.Vlade i očekivali smo da će se svi držati potpisa koji su stavili na taj dokument. Vjerovali smo u SD-u tada, vjerujemo i danas da je taj sporazum garant evropskog i evroatlantskog puta Crne Gore, ali i toga da igranja sa državnim interesima neće i ne može biti. U sporazumu koji smo vidjeli u medijima, gdje je navedeno da su ga potpisali SDP i URA, više se ne pominje konsenzus svih političkih subjekata koji će participirati u Vladi oko nekih pitanja koja otvaraju dileme u osjetljivom društveno-političkom ambijentu (popis, ugovor sa vjerskim zajednicama, Open Balkan), kao što je bilo definisano u navedenom sporazumu 39 poslanika opozicije, već se pominje 2/3 većina. Čak smo čuli od visokog funkcionera URA-e da nema definisane ni 2/3 većine u tom sporazumu. Jednostavno je objasniti zašto se protivimo takvom načinu odlučivanja. Obzirom na kompleksnost navedenih pitanja, profilaciju partija koje bi trebalo da čine novu parlamentarnu većinu i broj ministara koji će imati partije koje su participirale u prethopdnoj 42. Vladi, odnosno izvršnoj vlasti i donedavnoj parlamentarnoj većini, bilo je važno definisati mehanizam koji će obezbijediti opravdanost ulaska u još jedan eksperiment na crnogorskoj političkoj sceni i koji neće partije nesporne građanske i državotvorne partije učiniti dekorom u cijeloj priči. Čudno je i da se navedena osjetljiva pitanja nameću u tom novom sporazumu kao prioriteti 43.Vlade iako im taj stepen važnosti nije bio dat u usaglašenom sporazumu poslanika opozicije. Naravno, mi iz SD-a smo javno isticali da treba ozbiljno, odgovorno i stručno razgovarati o svim tim pitanjima ali da se zna što su prioriteti nad prioritetima potencijalno nove Vlade koja treba da ima jednogodišnji mandat (odblokiranje EU procesa i ubrzanje reformi na tom putu, rješavanje ozbiljnih ekonomskih i socijalnih izazova, imenovanja u pravosuđu, reforma izbornog zakonodavstva i unapređenje izbornog ambijenta). Za nas je neprihvatljivo da se sa jedne strane mijenja način odlučivanja i koncept prioriteta a sa druge strane u tom nekom novom sporazumu, ako je tačno ono u što je javnost imala uvid, relativizuju već usaglašeni stavovi svih poslanika opozicije oko nekih vrjednosnih odrednica buduće Vlade i parlamentarne većine.
Da li vjerujete da će DPS vezati svoju odluku za učešće SD-a u Vladi ili minimalno opcija za šefa Parlamenta?
MUGOŠA: DPS, odnosno njen predsjednik, potpredsjednici, predsjednik poslaničkog kluba i ostali visoki funkcioneri su nedvosmisleno u prethodnih par mjeseci saopštavali svoj stav o neophodnosti učešća SD-a i SDP-a u ovoj priči i to su obrazlagali potpuno jasnim argumentima. Pretpostavljam da će ostati na tom fonu, pri čemu naravno na organima njihove partije biće da, kada za to dođe vrijeme, donesu konačnu odluku u vezi sa podrškom manjinskoj Vladi i izboru predsjednika Parlamenta. Ponavljamo, principi su prioritet a ne funkcije. DPS je i potpisnik pominjanog zajedničkog sporazuma poslanika opozicije i tu želim da ukažem na jednu važnu činjenicu koju smo mi često isticali u prethodnih godinu i po dana. Bez obzira na legitimne političke razlike, jedinstvo cjelokupne opozicije bio je suštinski iskorak u demokratskom sazrijevanju političkih elita i čvrsta brana pokušajima urušavanja ne tako jednostavno građenih temeljnih vrijednosti savremene Crne Gore. Da toga jedinstva nije bilo, ne bi ni bila smijenjena 42.Vlada. Navedeni zajednički sporazum poslanika opozicije je bio logičan nastavak te zajedničke borbe i potvrda da sve ono što smo radili na smjeni prethodne vlasti nije bilo uzaludno i neiskreno.
Da li postoji realna opasnost od nastavka evropskog i euroatlantskog puta puta ako imamo ovako jak SNP u Vladi?
MUGOŠA: Iako su neki radili u prethodnih godinu i po da se reputacija Crne Gore u tom savezu ozbiljno poljula i bez obzira na činjenicu da je SNP anti-NATO partija, članstvo u tom sazivu je po mom mišljenju neupitno. Međutim, izgleda da pojedini ništa nijesu naučili iz jednoipogodišnjeg iskustva prethodne vlasti. Smatramo da je neophodno da pozicije koje podrazumijevaju kontakt i rad sa bezbjednosno-obavještajnim podacima pokrivaju nesporni subjekti, odnosno pojedinci jasno evroatlanski profilisani. Ne želimo da pravimo kompromise kada su te pozicije u pitanju, jer se ne radi o partijskom već o državnom interesu. Jedna od takvih je svakako i predsjednik/ca Parlamenta. Vjerujem da bi svaka druga logika negativno uticala na međunarodni ugled Crne Gore i na našu reputaciju unutar NATO saveza.
Da li je ta partija pod uticajem predsjednika Srbije Aleksanndra Vučića?
MUGOŠA: Nije SNP pretjerano u sferi interesovanja SD-a, jer je nama potpuno jasna njihova ideološka podloga i dvodecenijski odnos prema svim ključnim, strateškim i civilizacijskim izazovima u Crnoj Gori. Fokus je prije svega na subjektima koji prihvataju da dominantnu ulogu u Vladi i upravljačkoj strukturi Parlamantu ima navedena partija. A što se tiče odgovora na pitanje, vjerovatno boljeg nema od onoga koji je dao upravo predsjednik SNP-a na sastanku u Beranama, čiji audio snimak smo imali priliku da čujemo u pojedinim medijima, kada je izjavio da ga "regionalni igrači ne savjetuju" da diže ruke od nove Vlade, te da je u pitanju "ozbiljna partija šaha i za Kosovo i za Crnu Goru i za Republiku Srpsku i za Srbiju". Postavlja se logično pitanje - Ko vuče poteze u toj partiji šaha i ko na istu (ne)pristaje? Indikativno je i to da predlog raspleta situacije u Crnoj Gori, nakon toliko bespotrebnog mrcvarenja, dobijamo samo par dana nakon održanih parlamentarnih izbora u Srbiji.
