Iako u načelu donose benefite, regionalne inicijative poput ,,Otvorenog Balkana“ ne moraju nužno biti dobre za sve države, ocijenio je za Pobjedu ekonomski analitičar Mirza Mulešković, komentarišući učešće odlazećeg premijera Dritana Abazovića na jučerašnjem samitu ,,Otvoreni Balkan“ u Beogradu.
",Otvoreni Balkan“ ne može biti zamjena za Evropsku uniju, čak ni u ekonomskom smislu, jer tržište EU nudi veće mogućnosti od malog regionalnog tržišta, a proces priključenja tom tržištu nam daje i pretpristupne fondove dok, sa druge strane, ,,Otvoreni Balkan“ ne nudi Crnoj Gori ništa novo u odnosu na postojeće inicijative koje postoje i koje se implementiraju u Crnoj Gori", istakao je on.
Izostanak debate
Komentarišući razgovore čelnika Zapadnog Balkana o toj temu juče u Beogradu, on je kazao da jeste neophodno jačati regionalnu saradnju i da su sve inicijative koje imaju za cilj povezivanje regiona u tom dijelu mogu biti i jesu dobre. Ipak, ističe, nekada je bitno vidjeti koji su to procesi i koraci koje je neophodno uraditi da bi se pristupilo određenoj inicijativi i da li u datom trenutku kako ekonomski tako i bilo kako drugačije odgovaraju Crnoj Gori.
"Veoma je upitno i prije svega ishitreno govoriti o tome da li očekujemo pridruživanje Crne Gore inicijativi ,,Open Balkan“ ili ne. Ova problematika je bila „zapostavljena“ u posljednjih nekoliko nedjelja zbog drugih problema u zemlji, ali su juče imali veoma jasnu podršku zvaničnika Crne Gore ovoj inicijativi", naveo je Mulešković i podsjetio da smo i prije nekoliko mjeseci, kada se govorilo o ovoj inicijativi, zaključili da nemamo dovoljno informacija i da bi trebalo uključiti širu javnost u debatu i čuti sva mišljenja o ovoj veoma kompleksnoj inicijativi.
"Iako se to nije desilo, danas imamo jasan stav države, bez adekvatnih argumenata zbog čega je to dobro, posebno ekonomski za Crnu Goru", naveo je Mulešković i istakao da, kao i prije nekoliko mjeseci, i danas smatra da nemamo dovoljno informacija i da nijesmo otvorili razgovore o tome koji su to benefiti koje će Crna Gora imati ukoliko pristupi ovoj inicijati.
"Prvenstveno moramo odgovoriti na nekoliko pitanja koja su suštinski važna za Crnu Goru, koja je još lider u evropskim integracijama u regionu. Prvo i osnovno pitanje je na koji način i u kojoj mjeri Crna Gora mora da prilagodi svoje zakonodavstvo ovoj inicijativi? Da li su ugovori koje će Crna Gora, ukoliko pristupi i potpiše, u skladu sa evropskom legislativom ili se na ovaj način odričemo deset godina pregovora i svih pozitivnih reformi koje smo na putu ka EU uradili", naveo je Mulešković i naglasio da je Crna Gora sa sporazumima koje već ima sa svim zemljama članicama ove inicijative stvorila sve neophodne uslove da se promet roba i usluga obavlja bez većih problema.
Odluke
"Jasno je da se ovom inicijativom, u zemljama regiona, rješavalo ovo pitanje, što jeste pohvalno, ali ipak Crna Gora nije imala problema niti prepreka u tom dijelu posebno u dijelu problema saradnje bilo političke, administrativne sa svim zemljama regiona. S druge strane, ova inicijativa je dobra za velike zemlje, poput Srbije, koje ostvaruju značajan izvoz na regionalna tržišta, a nižom prosječnom i minimalnom zaradom privlače investitore. Crna Gora je uvozno zavisna od Srbije, a ima najveću minimalnu zaradu u regionu, pa joj inicijativa ,,Otvoreni Balkan“ ne donosi konkretnu korist u dijelu privlačenja stranih direktnih investicija, te jačanju unutrašnjeg tržišta", rekao je Mulešković i dodao da se, kao jedna od prednosti ove inicijative, navodi mobilnost radne snage.
"Zasigurno će Crna Gora morati da donese određene odluke koje se odnose na olakšan pristup tržištu svih iz regiona. Da li u ovom trenutku znamo odgovor na pitanje šta se dešava sa ovim odlukama kad Crna Gora pristupi Evropskoj uniji. Smatram, i nadam se, da će Crna Gora biti veoma brzo sljedeća nova članica Evropske zajednice, pa se pitam kad to postanemo da li će Crna Gora onda morati da poništava sve odluke koje je donijela vezano za ,,Otvoreni Balkan“, jer u trenutku kada postanemo članica EU svi radnici iz EU moraju imati ista prava kao i državljani CG, a u ovom trenutku prednost u odnosu na građane EU imaju građani ,,Otvorenog Balkana“", kazao je Mulešković i ocijenio da ti principi nijesu u skladu sa pregovorima koje vodimo i koji jesu glavni prioritet Crne Gore kao evropske države.
Zašto OB, a ne Berlinski proces
"Ukoliko imamo postojeću ideju Zajedničkog regionalnog tržišta, dogovorenog na samitu u Sofiji 2020. u okviru Berlinskog procesa, koji podržava EU, zašto se nijesmo posvetili tom procesu, koji se sprovodi u cilju približavanja familiji evropskih država već kreiramo novu inicijativu", pita se Mulešković.
"Postavlja se pitanje zašto izabrati model ,,Open Balkan“, koji ne nudi nikakva finansijska sredstva za implementaciju programskih aktivnosti a nijesmo izabrali i ne ispunjavamo obaveze iz inicijative Zajedničkog regionalnog tržišta u okviru Berlinskog procesa, koja je već opredijelila ne male fondove za implementaciju kako ekonomskih tako i infrastrukturnih projekata", istakao je Muleškvić i podsjetio da su zvaničnici Evropske komisije ukazali da lideri regiona moraju ostvariti napredak u implementaciji Zajedničkog regionalnog tržišta, dogovorenog na samitu u Sofiji 2020, u okviru Berlinskog procesa, te da je to važno da bi se ostvarile pune prednosti regionalne integracije, kao najbolje moguće korišćenje investicija u okviru Ekonomskog i investicionog plana, ali i za bolje povezivanje čitavog regiona sa jedinstvenim tržištem EU.
