”Ovog utorka kao i prethodne sedmice smo svjedoci onoga što je posljedica odluke Valde, odnosno ukidanja subvencionisane aktcize na gorivo koje je trajalo u određenom periodu i mi od 1.marta više nemamo tu smanjenu stopu akciza na gorivo. Samim tim došlo je do rasta cijene goriva. Prema informacijama u Crnoj Gori su najskuplje cijene goriva u regionu, tako da jeste činjenica da se nešto mora uraditi po tom pitanju i da bi Vlada bi trebala da vrati tu subvencionisanu akcizu, ja znam da je to iz dijela javnih finansija i to je problematično jer Vlada ostaje bez dijela svojih prihoda”, ističe Mulešković.
Sa druge strane, kako navodi, na taj način će pokazati Vlada solidarnost prema građanima i prema privredi i lakše im omogućiti da prođu kroz ovaj težak period.
”Činjenica da je došlo do pada goriva na globalnom tržištu i da su se stabilizovale cijene, ali ono što jeste problem u Crnoj Gori su akcize i to je razlog što smo plaćali godinama unazad veće cijene goriva u odnosu na države regiona. Tako da negdje treba razmotriti način utvrđivanja visine akcize kako bi na taj način podržali privredu. Posebno privredu jer znamo da gorivo predstavlja najveći trošak svih privrednih subjekata i ako dođe do rasta goriva, možemo da očekujemo da dođe do rasta cijena svih ostalih proizvoda. Ne bi trebalo da dođe do toga, ali dugoročno treba razmiljati o tome kako bi se formiralne stabilizuju cijene gorivo kako to ne bi uticalo na životni standard, kako bi to odgovaralo i državi i građanima“, ističe Mulešković.
Mulešković smatra da je do rasta cijena osnovnih životnih namirnica došlo usljed rasta troškova proizvodnje.
“Glavni krivac za rast cijena nisu, kako se to često čuje, samo privrednici koji su postavili velike marže. Postoje i drugi faktori. Svi troškovi proivodnje su porasli. To je posljedica globalnih kretanja, pandemije rata. Bilo je reakcija, imali smo i proteste naših proizvođača mlijeka da im subvencije nijesu dovoljne. Sve to zajedno je uticalo da dođe do rasta cijena ne samo u Crnoj Gori, već i u regionu i zemljama EU”, kaže Mulešković.
Ističe da se nešto mora raditi da se zaustavi ovakav trend.
“Država mora da razgovara sa privrednicima da oni spuste marže. Ali ne treba da targetira sve privrednike već samo one koji korisite situaciju”, smatra.
Dodaje da sva globalna predeviđanja govore da će doći do stabilizacia krajem ove godine i početkom iduće.
“Situacija jeste komplikovana i moramo da vidimo na koji način da se stvari stabilizuju. Mali broi proizvođača treba pomoći jer je ovaj perio težak ne samo za građane već i za proizvođače. Rast cijena može da dovede do smanjenja prodaje što će dovesti proizvođaće u probleme. Može dođi do porasta neformalne ekonomije koja prema sadašnjim podacima čini 30 odsto bruto proizvoda u našoj zemlji, upozorava Mulešković.
Upitan li će se situacija sa trajektom Kamenari-Lepetani uticati na turističku sezonu, Mulešković smatra da je trebala raskinuti ugovor, ako je nešto mimo zakona, ali moramo da vodimo računa na koji način se prekidaju ugovori.
”I dali smo napravili plan B, da li ćemo nastavimo nesmetano da obavljamo određenu djelatnost i ako država preduzema određenu djelatnost da građani i privreda dobiju kvalitetnu uslugu. Evo posljednjih mjesec dana mi imamo problem sa tim trajektom, od kad se dešavaju sve te promjene. I jutros čujemo da nema dovoljno zaposlenih, da trajekt radi samo jednu smjenu. I činjenice da je da to dodatno opterećuje, kako građane, tako i privredu”, navodi Mulešković.
On kaže da je za privrednike je svaki minut bitan.
”Ono što je meni problematično, što nijesam čuo koliko je koštao trajekt, Mi i dalje nemamo cifru koliko je to koštalo, iako su to sredstva građana. To neće nikako da košta građane 0 eura, to nije tačno. Preuzimanje privrednog društva košta, kupovinu trajekta takođe, iako će to vjerovatno poslovanje to da isplati. To smo imali i sa To Montenegro gdje je država investirala 30 miliona eura”, poručio je Mulešković.
