Mjere Fiskalne strategije mogle bi da uzrokuju brojne probleme privredi, ali i državi i, u krajnjoj liniji, građanima, ocjenjuje u razgovoru za Portal Analitika ekonomski analitičar, Mirza Mulešković.
Ističe da će rast plata, uvođenje novih i povećanje postojećih poreskih stopa, kao i povećanje zarada usloviti rast inflacije, koja je, kako podsjeća, već problem broj jedan crnogorske ekonomije.
Analitika: Kako biste ocijenili Fiskalnu strategiju 2024-2027? Da li je realna i održiva?
MULEŠKOVIĆ: Generalno, Fiskalna strategija otvara veliki broj pitanja, a malo je vremena do donošenja svih neophodnih zakonskih rješenja neophodnih za ovu reformu.
Takođe, nije dobro što je period od prezentacije modela do početka implementacije kratak, što će sigurno, osim administrativnih, izazvati i finansijske probleme privrede koja ne planira poslovanje na mjesečnom već na godišnjem nivou. Ovakve promjene sistema, te česte i netransparentne odluke negativno utiču na privredu, ali i na privlačenje investitora.
4Iskoristio bih priliku da pohvalim administraciju Ministarstva finansija, koja je kreirala obiman dokument sa mjerama fiskalne politike da bi se zadovoljile određene odluke koje su sve osim ekonomske ili finansijske. Takođe, treba istaći da su upravo oni pronašli određene mjere, koje u narednom periodu mogu donijeti prihode da bi se pokrili nadolazeći veliki rashodi, a sve to bepovećanja produktivnosti i stvaranja nove ekonomske vrijednosti u Crnoj Gori.
Analitika: Kako će Strategija uticati na građane?
MULEŠKOVIĆ: Iako su mjere ponuđene da se pokaže fiskalna stabilnost, treba naglasiti da će one proizvesti negativan uticaj, kako na troškove privrede, tako i na životni standard građana. Ova fiskalna strategija je nastavak tzv. „potrošnog modela“ koji se, još od 2022. godine i prve poreske reforme, koristi kod nas.
Sa druge strane, nema mnogo priče niti mjera koje se odnose na povećanje produktivnosti, otvaranja novih radnih mjesta u realnoj ekonomiji, da bi se na održivi način razvijala crnogorska ekonomija i na taj način održivo i dugoročno povećavale zarade, penzije i unapređivao životni standard.
Predloženi model, koji uključuje administrativno povećanje minimalne zarade bez rasta produktivnosti, kao i u prethodnom slučaju, dovešće do rasta cijena i, samim tim, do manje vrijednosti uvećane zarade.
Interesantan je i projektovani rast BDP u Crnoj Gori, posebno za 2025. godinu, jer, imajući u vidu trenutno stanje i trgovinski deficit, znajući da ćemo morati da uvozimo veliku količinu elektirčne energije, jasno je da će se dodatno smanjiti potencijalni rast crnogorske ekonomije. Sa druge strane, sve manje je riječi o smanjivanju troškova i racionalizaciji javne uprave. Svjedočimo upravo suprotnom - konstantnom rastu iste, što negativno utiče na implementaciju ovakvih politika.
Dakle, shodno predloženim mjerama, zasigurno će doći do rasta cijena u Crnoj Gori, a povećanje cijena struje i goriva, uvođenje PDV za razne proizvode, akciza i sve ostalo, dodatni su nameti za građane i uticaće na njihov životni standard. Uz to, moglo bi da izazove dodatnu inflaciju, koja prethodne dvije godine i jeste najveći problem Crne Gore.
Analitika: Na koje nedostatke Strategije biste posebno ukazali?
MULEŠKOVIĆ: Posmatrajući predloženu prihodnu stranu, određeni novi prihodi planirani Strategijom se moraju uzeti sa rezervom. Npr, markiranje goriva. Činjenica je da ova mjera ne može da donese značajne prihode, jer ovaj model je isključivo efikasan u zemljama koje bilježe nelegalnu trgovinu naftnim derivatima, što nije slučaj sa Crnom Gorom.
Ovaj model se implementira u samo dvije zemlje na teritoriji Evrope, a to su Portugal, koji je imao velike probleme zbog lučkog nelegalnog poslovanja sa naftnim derivatima, i Srbija, gdje su privrednici i država tražili ovaj model kako bi se izborili sa nelegalnom trgovinom.
Kod nas ne postoje analize koje pokazuju da postoji nelegalna trgovina naftnim derivatima, već je, naprotiv, sistem kontrole veoma striktan - od samog uvoza do kontrole kvaliteta. Takođe, kroz proces fiskalizacije jasno se može utvrditi da li postoji nelegalna trgovina.
Sa druge strane, ova mjera će umnogome povećati troškove države, jer treba kreirati i izgraditi kompletnu infrastrukturu za proces markiranja, što će, na kraju, opet platiti građani kroz uvećanje cijene goriva. Imajući u vidu da će u narednom periodu doći i do uvećanja cijene goriva zbog uvođenja obaveznih rezervi, jasno je da će cijene goriva dodatno rasti. A to će, posljedično, dovesti do rasta troškova privrede i, na kraju, do opšteg rasta cijena.
Analitika: Strategija sadrži i dugo najavljivani program Evropa sad 2 koji će dodatno uvećati zarade. Kako vidite mjere iz tog programa?
MULEŠKOVIĆ: Ako posmatramo predložene reforme u dijelu povećanja zarada, treba ponoviti još jednom da svako administrativno povećavanje minimalne zarade bez rasta produktivnosti dovodi do rasta cijena.
Povećanje zarada će dodatno povećati zaduženost građana, što će dodatno uvećati potrošnju, a veća potrošnja dovodi do veće stope inflacije. U tom dijelu, takođe, jasno je da će poslodavci, koji u ovom trenutku plaćaju zaposlene do neto zarade 550 eura, nakon povećanja, imati dodatne troškove.
Ovo su uglavnom mali privrednici kao i privrednici sa sjevera Crne Gore, koji neće moći da izdrže ovakav udar već će biti prinuđeni da povećavaju cijene usluga.
Sa druge strane, ukoliko ne budu mogli da funkcionišu po novim uslovima, može se desiti da dođe do zatvaranja preduzeća, ali i do rasta neformalne ekonomije. Fiskalnom strategijom, kao ni ostalim politikama, ne daje se odgovor na koji način će ovi privrednici biti podržani.
Veoma je bitno što u ovom nacrtu strategije ne postoji predviđeni scenario ukoliko stranci, koji su u prethodnom periodu doprinijeli povećanju potrošnje, a samim tim i povećanju prihoda države, krenu da napuštaju zemlju. Koje su to mjere koje bi mogle da zamijene ove prihode, koji su, moramo priznati, nestabilni?
Takođe, treba odgovoriti i na pitanje, ukoliko ne napuste zemlju, koliko će rasti troškovi javne uprave i servisa neophodnih za sve njih. Jasno je da ćemo, ukoliko ostane ovakav broj stranaca, morati mnogo više da ulažemo u zdravstvo, školstvo i infrastrukturu, jer povećanjem broja stanovnika povećavaju se i ti troškovi.
Analitika: Šta je sa smanjenjem doprinosa za Fond PIO?
MULEŠKOVIĆ: Kad pričamo o smanjenju doprinosa za PIO, pohvalno je što Crna Gora ima najmanji poreski klin u tom dijelu, i to jeste atraktivno za privlačenje investicija. Ali nije samo faktor koji determiniše privlačenje investitora opterećenje na zarade. Ako smanjimo to opterećenje, a povećamo sve ostale poreze, uvećavamo akcize, uvećavamo sve parafiskalne namete, onda i dalje nećemo biti atraktivni.
Sa ovakvom politikom, gdje smo „izgubili“ veliki priliv sredstava u budžet od strane doprinosa za PIO, donosioci odluka su se odlučili da se penzije, ali i zarade u javnom sektoru dominantno finansiraju kroz prikupljanje indirektnih poreza, što stvara sistem nesigurnosti.
Postavlja se pitanje šta će se desiti ukoliko imamo lošu naplatu istih. Moraćemo dodatno da se zadužujemo. U tom dijelu neophodno je naglasiti da se mora raditi dodatno na razvoju realne ekonomije i da se mora dodatno raditi na diverzifikaciji crnogorske ekonomije jer treba se sjetiti da je npr. pod uticajem pandemije COVID 19 Crna Gora imala ogroman problem sa javnim finansijama.
Analitika: Kako će povećanje poreskih stopa na određene proizvode i usluge uticati na privredu i standard građana?
MULEŠKOVIĆ: Svako uvođenje novih poreza ili povećavanje stope postojećih na kraju se pokaže upravo na cijenama proizvoda i usluga. Svako povećanje ovih kategorija, na kraju plate građani. Samim tim, povećanje i uvođenje novih poreskih stopa predviđenih ovom strategijom će dovesti do rasta cijena tih proizvoda i usluga, ali i povezanih poslova i usluga, za minimum koliko iznosi ta stopa.
A znamo svi da povećanje cijena negativno utiče na životni standard građana i smanjuje vrijednost samih zarada, što će se definitivno desiti sa ovakvim mjerama.
Analitika: Strategija predviđa povećanje poreza za hotelijere i ugostitelje na 15 odsto. Je li to povećanje opravdano?
MULEŠKOVIĆ: Ako bismo pričali o turizmu, ovakav model će u velikoj mjeri povećati cijene, koje su već u ovom momentu dovoljno visoke da postajemo ne toliko atraktivni za turiste, a da ne pričamo o tome koliko će postati nepristupačne za građane Crne Gore.
Sa ovakvim modelom, kako u turizmu, tako i u ostalim sektoirima, kreiraju se politike koje ne podstiču razvoj privrede već, naprotiv, može se desiti da dođe do smanjenja ekonomskih aktivnosti. To definitivno ne odgovara ni privrednicima, a još manje državi kojoj se na taj način umanjuju prihodi.
Analitika: Kako gledate na povećanje PDV- a na knjige i štampu?
Mulešković: Prema riječima djelatnika iz tih oblasti to povećanje će u potpunosti destimulisati i smanjiti konkurentnost ovih grana, a građani će morati da izdvajaju više sredstava za iste. Upravo ono što sam naveo, smanjujemo opterećenje na zarade, a povećavamo sva druga opterećenja.
Samim tim, teret sa jednog prebacujemo na drugo, a ne stavramo nove vrijednosti. To je model koji ne može dugo trajati i takvi modeli u veoma kratkom roku dovode do problema u javnim finansijama.
Analitika: Najava uvođenja akcize na mirna vina izazvala je brojne reakcije. Zašto?
MULEŠKOVIĆ: Administraivnim postupcima su targetirani sektori koji nisu obuhvaćeni akciznom politikom, pa je i ova oblast prepoznata. Problem kod ove i sličnih djelatnosti je što su bili oslobođeni poreza upravo da bi se radilo na podizanju njihove konkurentnosti i da se na taj način pružu ruka podrške domaćim proizvođačima kako bi mogli da istrpe veliku konkurenciju iz regiona. Na ovaj način se svi ti posticaji, koji deceniju postoje, potpuno anuliraju.
Čudno je što se u ovom dijelu ispoljava nesklad Strategije sa politikama Ministarstva poljoprivrede. Sa jedne strane, već deceniju Ministarstvo poljoprivrede daje velike podsticaje upravo malim proizvođačima vina, sa ciljem razvoja ove oblasti kao jedne od značajnih za Crnu Goru, a razlog su veliki troškovi prilikom poretanja poslova.
Sada se ti veliki troškovi dodatno uvećavaju akcizama i na ovaj način se neutrališe kompletna podrška koja je postojala u prethodnom periodu.
Tako se domaći vinari guraju u još veći problem, kako sa troškovima tako i sa pozicioniranjem na tržištu. Ovo će definitivno negativno uticati na njihovu proizvodnju, smanjiće njihovu konkurentnost, a, sa druge strane, daće priliku regionalnim vinima da još više preuzmu tržište. Takođe, ovakva politika će negativno uticati i na poslovanje državne kompanije Plantaže.
Analitika: U Strategiji se, kao jedan od osnovnih ciljeva, ističe borba protiv sive ekonomije. Nije li upravo set mjera o kojem smo pričali podsticajan za razvoj sive ekonomije i tako u koliziji sa postavljenim ciljem?
MULEŠKOVIĆ: Neformalna ekonomija predstavlja jedan od gorućih problema, kako u Crnoj Gori tako i u mnogim državama. Ona ima negativna uticaj ne samo po javne finansije, jer se gube velika sredstva koja mogu biti prihodi budžeta, već i na privredu, jer stvara nelojalnu konkurenciju i nejednake uslove za sve.
Mjere iz Strategije jesu dobre, ali nisu dovoljne da bi se izborili sa ovim problemom. Treba da znamo da neformalna ekonomija nisu samo privredni subjekti koji su registrovani, a na određeni način izbjegavaju da plate svojobaveze ili ih na neki način smanjuju. Neformalna ekonomija su i neregistrovani privrednici koji ništa ne plaćaju državi, a stvaraju veliku nekonkurentnost.
Mora se mnogo više raditi na formalizaciji neformalnih subjekata i, na taj način, na proširenju poreske baze. Za to je neophodno mnogo veće angažovanje, kako državnih organa, posebno inspekcija, tako i svih drugih, sindikata i poslodavca, kako bi se prvenstveno edukovala lica u neformalnom sektoru o benefitima formalizacije.
Uvijek prvo treba ići na mjere edukacije pa onda na represivne mjere kažnjavanja. Zasigurno, trebaće još vremena, uz mnogo veću posvećenost svih aktera, da se ovaj problem svede na minimum. Ipak, određene mjere, koje su predložene ovom strategijom, mogu dovesti do povećanja neformalne ekonomije pa je samim tim neophodno pružiti stimulativne mjere, posebno za male privrednike, privrednike sa sjevera Crne Gore i poljoprivrednike, kako do ovoga ne bi došlo.
