Državna revizorska institucija (DRI) nedavno je konstatovala brojne nezakonitosti u Izvještaju završnog računa budžeta za 2021. Prema ovom dokumentu, Ministarstvo finansija, na čijem čelu je tada bio Milojko Spajić, diskreciono je odlučivalo koliko će ko dobiti novca za vrijeme privremenog finansiranja. U istom resoru za šest mjeseci odobreno je 14,4 miliona eura više od dozvoljenog limita.
Kada je u pitanju završni račun budžeta države, ovo je i prvi put da Ministarstvo finansija dobije dvostruko negativno mišljenje i na reviziju pravilnosti i na finansijsko poslovanje.
“Duplo negativno mišljenje institucija u javnom sektoru, posebno onih koje se odnose na budžet, nijesu dobri znaci. Jasno ukazuje da se nisu poštovala sva pravila. U narednom periodu moralo bi mnogo više pažnje da se posveti, kako ne bismo dolazili u situaciju da javno komentarišemo očigledna kršenja zakona, bez obzira na to jesu li se ona desila iz opravdanih ili neopravdanih razloga”, poručio je u razgovoru za Portal Analitika ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
Bez opravdanja za kršenje normi
Naš sagovornik napominje i da treba ispratiti u narednom periodu hoće li se utvrditi da li su neki nalazi dodatno pravdani i jesu li izvršene određene korekcije koje bi umanjile pomenute nepravilnosti u izvještaju.
“Još tokom 2021. određene zakonske norme su se kršile. Neke su možda kršene zbog situacije u kojoj se nalazila Crna Gora, od promjene Vlade i finansiranja lokalnih samouprava, ali ipak, ovo ne može biti opravdanje za takvu implementaciju javnih finansija”, kategoričan je Mulešković.
Revizori su ustanovili da je Spajićev resor tokom privremenog finansiranja potrošio 2,3 miliona eura više za konsultantske usluge u odnosu na stvarne troškove iz 2020.
“Ovo ne bi trebalo da se dešava u sistemu javnih finansija, jer ne samo što je mimo zakonske regulative, već može značiti i sumnju u kvalitet rada državnih službenika koji obavljaju te pozicije, što dodatno komplikuje situaciju u dijelu povjerenja u kompetentnost državnih službenika i namještenika. Ovo ne bi smjelo da se događa i zbog činjenice da u našem sistemu imamo kvalitetne zaposlene koji mogu da izvršavaju sve obaveze”, kaže Mulešković.
Ne relativizovati i ne donositi prijevremene zaključke
Stava je da ukoliko želimo da imamo stabilno okruženje, posebno ono javnih finansija, neophodno je da imamo povjerenje u rad državnih institucija, ali i onih koji kontrolišu njihov rad.
„Takođe, ne treba relativizovati i donositi prijevremene zaključke, već upravo sve njihove izvještaje moramo uzimati ozbiljno i poštovati nalaze koji oni pokazuju”, poručio je Mulešković.
Komentarisao je i zbog čega informacija o potrebi donošenja rješenja o privremenom finansiranju potrošačkih jedinica od 1. januara 2021. do donošenja Zakona o budžetu Crne Gore za 2021. ne sadrži limite potrošnje za pojedinačne potrošačke jedinice, već je Ministarstvo finansija i socijalnog staranja zadržalo pravo diskrecionog utvrđivanja mjesečnih odobrenja po potrošačkim jedinicama.
„Činjenica je da je 2021. bila specifična po pitanju javnih finansija i da određene odluke na početku jesu možda bile u tom trenutku najbolje rješenje, mimo zakonodavnog okvira Crne Gore. Upravo zbog tih stvari moramo pažljivije da vodimo računa na koji način se donose odluke, posebno u dijelu koji se odnosi na upravljanje javnim finansijama jer tu svi imamo dodatnu odgovornost”, poručuje Mulešković.
Moramo tražiti izlaz iz ove situacije
U ovom trenutku, kako naglašava, trebalo bi prije svega tražiti na koji način se može prevazići ova situacija.
„Svi treba da pokušamo da stvorimo ambijent sigurnosti i stabilnosti u Crnoj Gori kako bismo što prije izašli iz situacije koja ne odgovara nikom, kako građanima tako ni privredi a ponajmanje onima koji upravljaju javnim finansijama“, ističe Mulešković.
Napominje da ne treba zaboraviti i da su još neka ministarstva dobila duplo negativno mišljenje, kao što je Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta.
„I to se dodatno mora provjeriti i vidjeti na koji način se ova situacija može prevazići da ostavi najmanji uticaj na trenutnu finansijsku (ne)nestabilnost Crne Gore”, ukazuje Mulešković.
Čeka se izjašnjenje kolegijuma DRI
Duplo negativno mišljenje, kako nam je objašnjeno iz Državne revizorske institucije može da povuče i zakonsku odgovornost. No o tome da li će državno tužilaštvo formirati predmet o ovom slučaju, kako je rečeno Portalu Analitika, Kolegijum DRI tek treba o da se izjasni.
“Moj stav je da treba pustiti institucije sistema da rade svoj posao i naravno niko od nas ne treba da vrši pritisak. Takođe, svi uključeni u procesu donošenja politika, moraju iskoristiti ovaj period da se prevaziđu razlike i da se dodatno radi na jačanju javnih finansija, kako ne bismo ulazili kasnije u mnogo ozbiljnije probleme”, zaključio je Mulešković.
Pad obveznica loša poruka stranim investitorima
Naš sagovornik osvrnuo se i na posljedice pada crnogorskih obveznica u posljednjih godinu dana koje su izgubile četvrtinu svoje vrijednosti. Njihova vrijednost, kako objašnjava, direktno se reflektuju na povjerenje inostranih investitora.
“Za pad vrijednosti obveznica odgovorni su donosioci odluka. Oni su kreirali atmosferu u državi koja šalje sliku nesigurnosti i nestabilnosti. Investitorima se šalje poruka da Crna Gora više nije toliko atraktivna zemlja za privlačenje investicija, što nam se pokazalo i u praksi, jer posljednje dvije godine skoro i da nemamo novih investicija, kao ni kapitalnih projekata”, ističe Mulešković.
U praksi, kako napominje, to potvrđuje da je realna slika Crne Gore ista kao i pad vrijednosti obveznica.
„Ipak, ovo ne možemo posmatra kao kritiku, već kao stanje na koje moramo regovati, što znači da svi moramo raditi na dodatnom jačanju kompletnog sistema u Crnoj Gori, kako bi se našao najbrži način da se polako zemlja izvodi iz duboke institucionalne krize u kojoj se nalazi“, kaže Mulešković.
Poručuje da donosioci odluka upravo problemima u ekonomiji treba da daju prioritet u rješavanju.
„Tu treba da im bude fokus, a ne na ostalim temama, koje jesu bitne ali nisu presudne za očuvanje ekonomskih aktivnosti u Crnoj Gori”, smatra Mulešković.
Na kamatu za državne obveznice utiče reputacija države
Prema planiranom rebalansu budžeta, naša država mora da se zaduži ove godine 350 miliona eura, a sljedeće 756 miliona. Pad cijena obveznica uticaće u velikoj mjeri na zaduženje, što će usloviti tešku situaciju kada je u pitanju zaduženje po povoljnih uslovima.
„Na kamatu za državne obveznice utiče reputacija same države u međunarodnim finansijskim, ali i političko-bezbjednosnim krugovima, kao i trenutno stanje javnog duga, njegova struktura, stanje javnih finansija, kreditni rejting zemlje i slični parametri. Ti parametri sumarno, kroz kamatnu stopu, iskazuju sposobnost zemlje da izmiruje svoje obaveze. Ako bismo sve ovo pogledali, činjenica je da u ovom trenutku Crna Gora ne stoji baš najbolje, što je dodatni izazov u ovom periodu za donosioce odluka i pronalaženje izvora finansiranja neophodnih sredstava koja nedostaju državnoj kasi”, zaključuje Mulešković.
