Objavljeni podaci Ministarstva finansija, prema riječima Muleškovića, jasno govore da je došlo do pada izvoza i novom povećanju uvoza.
“To nam jasno ukazuje da je proizvodnja u Crnoj Gori i dalje na veoma niskom nivou i da se skoro ništa uradilo po tom pitanju, a jačanje crnogorske proizvodnje i crnogorskog proizvoda bi upravo trebao da bude jedan od mehanizama sa kojim bi trebali da se borimo protiv inflacije, što, ako bi pogledali prema ovim podacima, izgleda nije prioritet u ovom periodu”, tvrdi Mulešković.
Mulešković ukazuje da predstavaljanje spektakularnih rezultata po pitanju izvoza 2022. i 2023. godine zapravo nijesu bili odraz realnih rezultata, zbog toga što smo mi proizveli nešto više ili zbog toga što smo razvili crnogorsku ekonomiju, nego upravo zbog poremećaja na tržištu i što je u tom trenutku Crna Gora imala sreću da iskoristi i priliku da prodaje, na primjer, električnu energiju po mnogo većoj cijeni nego što je proizvodi.
“I, upravo kad se stabilizovalo tržište, došli smo na to da imamo velikih problema”, jasan je Mulešković.
Potrošačka politika donosi velike probleme ekonomiji
Prema njegovim riječima ako bi sve ove podatke uzeli u razmatranje se rastom bruto društvenog proizvoda od 4,4%, jasno je da mi nismo imali toliki rast ekonomije.
“Po prvi put u kvartalu neke godine imamo visinu rezervi koj je velika i čija je razlika u iznosu od 100 miliona u odnosu na prethodnu godinu, što je zapravo i podiglo bruto društveni proizvod, jer po ostalim komponentama bruto društvenog proizvoda, osim zaliha, došlo je do povećanja potrošnje domaćinstava i države a sa druge strane došlo je do pada izvoza i velikog povećanja uvoza, što negativno utiče na visinu bruto društvenog proizvoda, pa je negdje realan rast bio između jedan i po i dva posto”, pojašnjava Mulešković.
Kako kaže, jasno je da je bruto društveni proizvod rastao, ali veoma ograničeno, zbog povećane potrošnje domaćinstava koja se desila, zbog toga što je došlo do diskriminatornog povećanja minimalne penzije, ali i smanjenja kamantnih stopa i povećanja zaduženosti crnogorske građane i privrede.
“Tako da se i dalje vodimo tom potrošačkom politikom koja može da daje kratkoročne rezultate, ali dugoročno ona definitivno donosi velike probleme kako javnim finansijama, tako i velike probleme s životnim standardom svih građana, zbog toga što se pravi još veći jaz između siromašnih i bogatih, jer takva politika izaziva veliku inflaciju kojoj svi svjedočimo”, pojasnio je on.
Crna Gora ima nepredvidiv poslovni ambijent
Što se tiče pada investicija Mulešković kaže da su i one zabilježile pad u odnosu na prvi kvartal 2023. godine, te smatra da će se one donekle ove godine oporaviti i da će biti na većem nivou u odnosu na prošlu godinu, jer podaci za prošlu godinu govore da su investicije u padu za preko 45% odnosu na 2022.godinu.
“I moram da priznam da, ukoliko želimo da privučemo nove investicije, moramo da obezbjedimo političku stabilnost i moramo da obezbjedimo predvidivi poslovni ambijent. I dalje u Crnoj Gori nemamo ni jedno ni drugo”, kaže Mulešković, te dodaje da bez ispunjenja ovih uslov teško možemo računati da će investitori prepoznati Crnu Goru kao popularno mjesto za ulaganje njihovog novca.
Mulešković se nada da će se u narednom periodu Vlada Crne Gore konačno posvetiti realnoj ekonomiji, da će konačno napraviti strategiju razvoja crnogorske ekonomije i da ćemo dobiti jasnu sliku na kako će izgledati poslovni ambijent u Crnoj Gori, jer poslednjih godinu i po dana imamo najave određenih reformi koji bi trebao da se implementiraju za manje od pola godine, a privrednici o tome ne znaju ništa.
