Povodom kontradiktornih izjava srpskih vlasti o zabrani izvoza suncokretovog ulja, proizvoda koji Crna Gora dominantno nabavlja upravo iz Srbije, sagovornik Portala Analitika na tu temu bio je ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
On ukazuje da bi izjave koje su se čule prethodnih dana iz Srbije mogle da dovedu do poremećaja na tržištu snabdijevanja suncokretovim uljem.
91
“Veoma je začuđujuće da u dva dana dobijemo dvije različite informacije o (ne)zabrani izvoza ulja. Shodno CEFTA-i ne bi trebalo da se se dešavaju ovakve stvari kad nema toliko turbulentnih dešavanja na tržištu, iako postoje nagovještaji da može da dođe do promjena na tržištu ulja”, kaže Mulešković.
Ovakve izjave mogu dovesti do poremećaja na tržištu
On upozorava da zapravo ovakve izjave kakve ovih dana dolaze iz Srbije mogu dovesti do poremećaja na tržištu.
“Bile one tačne ili ne, ovakve najave dovode do velike neizvjesnosti na tržištu, pa će prvo odreagovati građani kupovinom veće količine ulja a zatim će se to odraziti i na cijene. To znači da zbog ovakvih izjava može doći do nestašice, ali i povećanja cijena ulja”, ukazuje Mulešković.
Sagovornik Analitike pojašnjava šta je cilj i pozadina kontradiktornih izjava koje stižu iz Srbije.
“Ova situacija jasno je pokazala da prva izjava koju smo čuli od predsjednika Srbije jeste samo informacija da se u neku ruku pojača pozicija te države u ekonomskim odnosima sa našom zemljom, posebno u dijelu izvoza ulja, gdje moramo znati da Crna Gora uvozi 92 posto ulja iz Srbije”, ističe Mulešković.
Upozorava i da Crna Gora ne bi smjela da bude uvozno zavisna od jedne države u tolikoj mjeri.
Promocija Otvorenog Balkana
Mulešković izjave zvaničnog Beograda vidi i kao ponovno potezanje pitanja Otvorenog Balkana. Pojašnjava da ukoliko dođe do obustave izvoza možemo opet čuti o priču “prednostima Otvorenog Balakna”.
“Očekujem da će predsjednik Srbije da kaže kako će vjerovatno prednost imati zemlje koje participiraju u Otvorenom Balkanu, tom neuspješnom projektu koji je njegova ideja, a koji do sada nije donio nikakve rezultate, osim organizacije određenih sajmova vina. Upravo to je način da se takve inicijative predstave kao neophodne za kompletan region iako su netransparentne, neuređene i nepotrebne”, poručuje Mulešković.
Sagovornik Analitike podsjeća da se slična situacija dogodila i prije dvije godine.
“Ukoliko dođe do obustava izvoza ulja, ponovilo bi se ono iz 2022. kada je došlo do turbulencija na tržištu zbog rata u Ukrajini. Upravo tada je predsjednik Srbije rekao da će ograničiti izvoz hrane i da će prioritet biti zemlje koje participiraju u Otvorenom Balkanu, a to su isključivo Sjeverna Makedonija i Albanija. Očekujem da se, ukoliko dođe do odluke o zabrani izvoza ulja, potegne isto pitanje i da se na taj način ispromoviše ta neevropska inicijativa koja je u potpunoj suprotnosti sa Berlinskim procesom koji treba da bude prioritet Crne Gore”, ističe Mulešković.
Trebalo je kreirati robne rezerve
Sagovornik Analtike kaže kako se nada da do toga neće doći, ali da bi se ubuduće izbjegle ovakve situacije Crna Gora, poručuje, mora da ojača svoju poziciju.
Vlada Crne Gore, kako pojašnjava, mora uz dogovor sa trgovcima, kako za ulje, tako i za sve druge uvozno zavisne proizvode, da pronađe alternativna tržišta i da na taj način onemogući da se zbog problema u jednoj državi dešavaju nedostaci u snabdijevanju na našem tržištu.
“Još 2022, kada smo imali problem zbog rata u Ukrajini, trebalo je kreirati robne rezerve, najbrže i najeftinije moguće, uraditi to kroz saradnju javnog i privatnog sektora”, ističe Mulešković.
On pojašnjava da bi zabrana izvoza ulja predstavljala i kršenje propisa CEFTA-e.
“Ukoliko dođe do toga, a dobili smo informaciju da neće, država Crna Gora mora da uputi inicijativu i provjeri da li je to u skladu sa propisima CEFTA, te da li se na taj način krše osnovni principi funkcionisanja jednog zajedničkog tržišta koje je kreirano da pomogne robnu razmjenu u regionu”, kaže Mulešković.
Podsjeća da su nekad u sličnim situacijama Srbija i Hrvatska reagovale.
“Ne treba zaboraviti da kada je BiH htjela da uvede zabranu uvoza određenih stvari, Srbija i Hrvatska su se bunile zbog takve odluke. Sada imamo istu situaciju. Treba voditi računa i ukoliko se desi ovo što najavljuju iz Srbije država mora da reaguje. Moramo imati jasan odgovor od strane donosioca odluka. Naravno, moramo da radimo mnogo više i na jačanju naše ekonomije i proizvodnje i tako da postajemo sve manje uvozno zavisni od bilo koje zemlje”, ističe Mulešković.
Crna Gora i dalje nema konkretne mjere u borbi protiv inflacije
Sagovornik Analitike osvrnuo se i na rast cijena određenih proizvoda u našoj zemlji, ukazujući da do toga rasta dolazi i zbog turističke sezone, jer je tada povećana potražnju za svim proizvodima pa je očekivano da dođe do rasta cijena.
On naglašava da Crna Gora i dalje nema nikave konkretne mjere u borbi protiv inflacije, pa tržište samo reguliše cijene iako je to posljednje dvije godine trebalo da bude obaveza i prioritet donosioca odluka.
“Određeni proizvodi, kao što je kafa, na globalnom tržištu bilježe veliki rast pa je neminovno očekivati da dođe do porasta cijene i kod nas, a to vodi i do rasta cijena ostalih proizvoda koji u sebi sadrže kafu”, pojašnjava Mulašeković.
Ono što, kako kaže, raduje jeste da je došlo do određene stabilizacije na globalnom novou pa se, kaže, ne očekuju velike fluktuacije što se cijena tiče ni kod nas.
“Ipak, moramo da budemo svjesni da jedan nemili događaj u svijetu može potpuno da dovede do poremećaja u snabdijevanju, u cijenama. Samim tim, mora se obazrivo pratiti situacija, posebno kada je pitanju nafta, jer ima veliki broj aktivnosti koje se dešavaju na tom polju”, poručuje Mulešković.
