Sci/Tech

Muškarac imao koronu više od 400 dana, objašnjeno zašto

Pandemija traje već godinama, a neki ljudi i dalje snose njen najveći teret, puno više od drugih: zemlje koje nemaju vakcina, zdravstveni radnici koji brinu o zdravlju ljudi, problemi u ekonomiji i ljudi s oslabljenim imunitetom koji su izloženi većem riziku od zaraze koronavirusom koji se moraju paziti.

Muškarac imao koronu više od 400 dana, objašnjeno zašto Foto: Unsplash
N1Izvor

Osobe s oslabljenim imunološkim sistemom zbog bolesti ili medicinskih tretmana poput hemoterapije takođe su osjetljivije na razvoj infekcija koje traju mjesecima, a u tom razdoblju virus bi mogao razviti nove mutacije.

Rizik za sve nas je da što je duže potrebno da se virus iskorijeni, to daje više vremena za pojavu novih varijanti covida-19.

Tim istraživača iz Ujedinjenog Kraljevstva opisao je niz hroničnih infekcija koronavirusom, uključujući čovjeka koji je bio zaražen više od 400 dana. Napokon je bio negativan nakon što je genetsko sekvenciranje otkrilo koji je soj virusa imao – i koji mu je tretman liječenja potreban.

Tim je predvodio specijalista za zarazne bolesti Luke Blagdon Snell iz Guy’s and St Thomas’ NHS Foundation Trust, a istraživali su trajne infekcije kod imunokompromitovanih ljudi, pokušavajući shvatiti koje se mutacije pojavljuju i razvijaju li se nove varijante tijekom vremena.

Ovaj izvještaj opisuje slučaj 59-godišnjeg muškarca koji je prvi put obolio od covida-19 u decembru 2020. Genomsko sekvenciranje pokazalo je da nosi rani soj virusa koji je u to vrijeme bio raširen u Ujedinjenom Kraljevstvu.

“Kad smo pogledali njegov virus, bilo je to nešto što je postojalo davno – puno prije omikrona, puno prije delte, pa čak i prije alfe. Dakle, bila je to jedna od onih starijih, ranih varijanti s početka pandemije”, rekao je Blagdon Snell za Washington Post.

Ove hronične infekcije koronavirusom razlikuju se od dugotrajnog covida, gdje uznemirujuća mješavina simptoma traje dugo nakon što se akutne infekcije povuku iz razloga koje naučnici još pokušavaju razumjeti.

Tokom cijele pandemije korišteno je genomsko sekvenciranje kako bi se pratilo porijeklo izbijanja covida-19, raspetljalo isprepletene loze virusa i otkrilo nove varijante.

U ovom izvještaju Snell i kolege opisuju kako koriste rezultate genomskog sekvencioniranja, dostavljene u roku od 24 sata, kako bi prilagodili liječenje za osobe s perzistentnim infekcijama covida-19 i da bi konačno oslobodili njihova tijela od virusa.

Izvještaj opisuje šest slučajeva, među kojima je i onaj 59-godišnjaka.

S oslabljenim imunološkim sistemom nakon transplantacije bubrega, tijelo muškarca nije se moglo očistiti od virusa i uz samo blage i povremene simptome, nije imao pravo na liječenje koje se koristi za prevenciju ili liječenje teških slučajeva covida-19.

Bio je pozitivan u februaru 2021. i ponovno u januaru 2022, svaki put s istom varijantom virusa: B.1.177.18. S vremenom se u virusu pojavila zbirka mutacija brzinom koja se očekuje kod SARS-CoV-2, tako da tu nema ništa neobično, samo što naglašava sklonost virusa promijeni oblika.

Iako istraživači misle da su ovi slučajevi kronične infekcije rijetki, teško ih je liječiti budući da je stalna pojava novih varijanti učinila terapije neutralizirajućim antitijelima neučinkovitima.

Nakon što su istraživači saznali da čovjek ima hroničnu infekciju, primio je terapiju kombinacijom monoklonskih antitijela učinkovitu protiv ranih sojeva, koja ga je konačno riješila virusa, 411 dana nakon što mu je prvi put dijagnostifikovan.

Ostali slučajevi koje su opisali Snell i kolege uključuju slučajeve u kojima je genomsko sekvencioniranje otkrilo koje sojeve SARS-CoV-2 ljudi imaju, radi li se o zasebnoj ili hroničnoj infekciji i koje je mutacije virus stekao – omogućujući ljekarima da odaberu pravu terapiju.

Timovi za njegu još pomno prate nekoliko pacijenata tokom njihovog oporavka. Međutim, podvarijante omikrona predstavljaju novu prijetnju jer neki sojevi onemogućavaju sva dostupna liječenja antitijelima.

“Neki ljudi s oslabljenim imunološkim sustavom još su u opasnosti od teške bolesti i trajne infekcije. Još radimo na razumijevanju najboljeg načina kako da ih zaštitimo i liječimo”, kaže Snell.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Clinical Infectious Diseases.

Portal Analitika