Nedavno je ova radnička organizacija saopštila da su im iz izvršne vlasti ponudili da za srednji medicinski kadar mogu da se povećaju plate do 15 odsto, a njihov zahtjev je bio da to bude 17 procenata. Zasijedao je Glavni odbor i poslali su nedavno dopis Ministarstvu zdravlja u kojem su naveli da im je prihvatljiva ponuda.
"Ne znam na što će ovo ispasti i koja je više tu ozbiljnost u pitanju. Imali smo nezvanične pregovore, ne mogu puno o njima. U ponedjeljak bi trebalo definitivno da kažu da li ima dogovora" rekao je juče Pobjedi predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva dr Mihailo Babović.
Kaže da se igraju kao ,,gluvih telefona“.
"Ono što su ponudili da vidimo hoće li da ispoštuju. Neozbiljna je malo priča. Ali evo da sačekamo. Ako ne bude dogovora neka Glavni odbor odluči što će da se radi", rekao je Babović.
Ako se za 15 odsto ne povećaju plate srednjem medicinskom osoblju – medicinskim tehničarima, fizioterapeutima, laborantima, poput prosvjetara – ranije su saopštavli da će da pokrenu štrajk. Najavljivali su da bi to značilo da, na primjer, građani neće moći da dobiju uslugu operacije ukoliko nijesu hitni slučajevi.
Samostalni sindikat zdravstva Crne Gore ranije je komentarisao da se spremaju da pokrenu štrajk 29. januara, ali su se pregovori sa predstavnicima Vlade odužili, te su ga odgodili.
Za prelazno rješenje, do potpisivanja novog GKU trebalo bi, porema njihovim procjenama da se izdvoji manje od dva miliona eura za povećanje plata srednjem medicinskom kadru.
Predstavnici sindikata su komentarisali da je, na primjer, prosječna plata medicinskoj sestri 620 eura, da im se ranije povećala 30 posto, ali da je inflacija od 34 posto obesmislila to uvećanje. Tražili su zato da im se poveća zarada za 17 odsto.
Babović je ranije govorio da imaju podršku i od predstavnika domova zdravlja, opštih bolnica, Kliničkog centra Crne Gore, Fonda zdravstva, Montefarma, te da je 70 do 80 odsto zaposlenih nezadovoljno trenutnim uslovima u kojima rade.
Kazao je da će uvijek pregovorima sa Vladom dati prednost, prije nego što se krene u štrajk.
Generalni sekretar SSCG Duško Zarubica kazao je da su sa predstavnicima nove Vlade održali sastanke, ali da u dijelu zdravstva do danas ne vide nikakve rezultate. Negodovao je što je ranije donešen Zakon o zaradama u javnom sektoru, bez saglasnosti predstavnika sindikata.
"Pojedine političke grupe su kroz taj zakon kupovale glasače za buduće izbore. Kako je kojem poslaniku palo na pamet, tako je taj akt mijenjan", rekao je on nedavno na konferenciji.
Istakao je da samo traže otklanjanje nepravde, te da Granski kolektivni ugovor mora da se uskladi sa Opštim kolektivnim ugovorom. Kazao je i da su ,,pritjerani uza zid“, te da moraju koristiti štrajk kao sredstvo kojim žele da zadovolje svoje ciljeve.
Ministar zdravlja Vojislav Šimun ranije je nakon sastanaka sa predstavnicima radničke organizacije komentarisao da će, uvidjevši izvjesne potrebe sindikalaca, nastaviti razgovore sa ministrom finansija i u cilju analize izvjesnih budžetskih linija i nastojanja da se izađe u susret trenutnoj situaciji i eventualno nekom, možda, i ranijem privremenom rješenju.
Iz Ministarstva finansija saopštavali su da će o modelu privremenog rješavanja problema niskih zarada koje potenciraju sindikati zdravstva razgovarati na narednom sastanku, te da bi se on mogao odnositi isključivo na preraspodjelu u okviru sredstava koja su već opredijeljena budžetom Fonda za zdravstveno osiguranje.
Potpredsjednik Vlade Srđan Pavićević govorio je da je Ministarstvo finansija organ koji će reći ima li prostora za povećanje.
"Lično smatram da ne treba biti rigidan. Moramo shvatiti da zdravstvo nije profitabilna djelatnost. To je djelatnost koja pakuje proizvod koji nema cijenu. Taj proizvod se zove zdravlje nacije. Zdrava nacija može sve. Bolesna nacija ne može ništa", naveo je tada Pavićević.
