Zakone je prošle sedmice usvojila Narodna Skupština RS.
Kako je prenijela agencija Srna, za pokretanje vitalnog nacionalnog interesa nije bilo potrebne većine u Klubu Bošnjaka u Vijeću naroda RS, tijela zakonodavne vlasti osnovanog s ciljem zaštite vitalnih nacionalnih interesa konstitutivnih naroda (Srba, Bošnjaka i Hrvata).
Iz ovog kluba 5. marta niko nije odgovarao na poziv Radija Slobodna Evropa.
Nakon ove odluke Kluba Bošnjaka, stekli su se uslovi da neustavni zakoni, kojim se zabranjuje rad pravosudnih institucija države BiH u RS kao jednom od dva bh. entiteta budu upućeni predsjedniku RS Miloradu Dodiku na potpis, koji je već najavio da će ih potpisati.
Nakon što potpiše ukaz o njihovom proglašenju, zakoni stupaju na snagu dan nakon objavljivanja u Službenom glasniku Republike Srpske.
Nakon što stupe na snagu, ostaje mogućnost osporavanja spornih zakona pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine ili da ih poništi visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH u skladu sa "bonskim ovlaštenjima".
Tzv. bonske ovlasti uključuju pravo visokog predstavnika da donosi ili mijenja zakone, direktive, smjenjuje dužnosnike, nameće sankcije, osporava odluke institucija, mijenja sve ustave osim državnog kao i da uspostavlja i gasi institucije.
Te mogućnosti trenutno ima Christian Schmidt.
Šta predviđaju neustavni zakoni?
Prijedlogom zakona o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH, usvojenim 27. februara, predviđena je zabrana rada i postupanja Suda BiH, Tužilaštva BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), te Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH u Republici Srpskoj (RS).
Jednostrano ukidanje nadležnosti države BiH na jednom njenom dijelu teritorija nije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine predviđene su kazne do pet godina zatvora i zabrana vršenja službene dužnosti ukoliko neko na "protivpravan način pokuša da promijeni ustavni poredak BiH ili da svrgne njene najviše institucije".
Sud BiH, Tužilaštvo BiH, te SIPA formirani su na osnovu zakona usvojenih u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, te potvrđenih u državnom Domu naroda.
Da bi bili ukinuti, prema Ustavu BiH, o tome se takođe mora izjasniti Parlament BiH.
Poslanici Skupštine RS usvojili su i izmjene entitetskog Krivičnog zakonika, kojim se predviđa krivično gonjenje zaposlenih u institucijama BiH, a koji žive u RS, ukoliko ne budu provodili odluke entitetskih vlasti.
Usvajanje zakona dolazi dan nakon presude predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku, kome je Sud BiH izrekao prvostepenu presudu 26. februara, kojom je osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije.
Vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika RS-a Miloš Lukić oslobođen je krivice.
Oni su bili optuženi za nepoštovanje odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta.
Rukovodstvo RS-a je uoči presude zaprijetilo "radikalnim odlukama" i napuštanjem svih institucija BiH, ukoliko Dodik bude osuđen.
Zakone je noć ranije usvojila Vlada RS-a i proslijedila ih u entitetski parlament.
Bez vitalnog interesa u Klubu Bošnjaka i za zakon o 'stranim agentima'
Klub Bošnjaka nije izglasao pokretanje vitalnog nacionalnog interesa ni zbog Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija koje finansijski ili na drugi način podržavaju strani subjekti.
Usvojeni tekst, poznatiji kao 'zakon o stranim agentima' propisuje i prismotru za nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva, zabranu široko definisanih političkih aktivnosti, potrebu za dodatnom registracijom i slanje prijava Ministarstvu pravde Republike Srpske o prijemu finansijskih sredstava iz inostranstva.
Njim je predviđeno da nadležno ministarstvo, u slučaju kršenja zakona, može sudu predložiti zabranu njihovog rada.
Iz Evropske unije poručili su 4. marta kako zakonski akti koje je prošle sedmice usvojila Skupština RS narušavaju ustavni i pravni poredak Bosne i Hercegovine i funkcionalnost institucija zemlje te ugrožavaju osnovne slobode, poručuje se iz pres-službe Evropske unije.
Poručili su kako zakon o 'stranim agentima' negativno utiče na demokratske vrijednosti i osnovne slobode i predstavlja korak unazad.
Šta je vitalni nacionalni interes?
Vitalni nacionalni interes je mehanizam koji daje mogućnost klubovima Bošnjaka, Hrvata i Srba da svako pitanje proglase "štetnim" za narod kojeg predstavljaju, te da spriječe usvajanje zakona.
Nakon što se pokrene vitalni nacionalni interes u Vijeću naroda RS, saziva se zajednička sjednica Komisije Vijeća naroda i Skupštine RS na kojoj se pokušavaju usaglasiti stavovi.
Ukoliko do toga ne dođe, po zahtjevu Kluba Bošnjaka će odlučivati Ustavni sud RS, koji je posljednja pravna instanca u entitetu.
