Ova ostrvska država, koja ima nisku stopu infekcije omikron sojem koronavirusa, jedina je na svijetu koja vakciniše djecu uzrasta od dvije godine. Takođe, Kuba sama proizvodi nekoliko vakcina protiv korona virusa.
„Iako koronavirus manje pogađa djecu, ona su važan faktor u prenošenju“, rekao je dr Gerardo Gilen, vodeći proizvođač Abdale, jedne od vakcina koje se proizvode na Kubi, prenosi Nova.rs.
Dodao je da je upravo vakcinacija djece, velika stopa imunizovanih i imunitet krda koji je stupio nakon talasa delta soja koji je paralisao Kubu prošlog ljeta, doprineli tome da ova država sada ima znatno niže stope infekcije nego Sjedinjene Države i brojne evropske države.
Kubanci, za razliku od ostatka svijeta, vjeruju u svoj zdravstveni sistem, u ovoj zemlji nema antivakserskih pokreta, pa se i inokulacija male djece smatra zdravorazumskom odlukom.
„Djeca se vakcinišu čim se rode. Ako prima sve druge vakcine, zašto ne bi bio vakcinisan i protiv krone“, rekla je Anija Ramirez, 33, koja je vakcinisala svog petogodišnjeg sina.
Širom svijeta starsona granica za vakcinaciju protiv koronavirusa sve je niža. Svjetska zdravstvena organizacija je preporučila da, ako su je postignut visoki procenat vakcinacije odraslog stanovništva, zemlje razmotre vakcinaciju djece od pet godina sa Fajzerovom vakcinom.
Čile i Ujedinjeni Arapski Emirati sada vakcinišu trogodišnjake.
Ipak, neke zemlje se protive trendu. Švedska zdravstvena agencija je prošle nedjelje odlučila da ne preporuči vakcine protiv koronavirusa djeci mlađoj od 11 godina, tvrdeći da nema preciznih podataka.
„Nijedan od rezultata nije objavljen u recenziranim časopisima, tako da je teško raspravljati o tome“, rekao je dr Džon Andrus, bivši direktor regionalnog programa imunizacije u Panameričkoj zdravstvenoj organizaciji i profesor javnog zdravlja na Univerzitetu Džordž Vašington, prenosi Gardijan.
Dodao je da su kubanske vakcine zasnovane na platformi koja se decenijama koristi za tetanus. On zaključuje da, iako se radi o odličnoj tehnologiji, potrebno je još podataka.
Ispitivanja nisu pokazala ozbiljne neželjene efekte
Sa druge strane, kubanski naučnici kažu da ispitivanja vakcina Soberana 2 i Soberana Plus, sprovedena na 350 djece uzrasta između tri i 18 godina nisu pokazala ozbiljne neželjene efekte.
„Podaci o ispitivanju, poslati su časopisima za recenziranje i čekaju na objavljivanje. Zdravstveni zvaničnici kažu da će u narednim nedjeljama svi podaci o ispitivanju biti poslati Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, pošto traže odobrenja za izvoz“, rekao je jedan od naučnika koji je sprovodio ispitivanje.
Dr Peter Hotez, dekan Nacionalne škole za tropsku medicinu na Medicinskom koledžu Bejlor u Teksasu, rekao je da je vakcinacija male djece „od suštinskog značaja” s obzirom na rekordan broj djece koja su hospitalizovana zbog omikron soja u SAD.
Ipak dodaje da treba biti oprezan, ukazujući na slučaj Filipina, gdje je neuspješno uvođenje nove vakcine protiv denga groznice 2016. dovelo do široko rasprostranjene percepcije javnosti da je vakcina štetna.
„Posljedica toga je bio gubitak povjerenja javnosti u druge vakcine za djecu – što je rezultiralo epidemijom morbila koja je ubila stotine“, rekao je Hotez.
Dr Džerom Kim, generalni direktor Međunarodnog instituta za vakcine, neprofitne organizacije sa sjedištem u Seulu, rekao je da „ima smisla“ vakcinisati malu djecu, prvenstveno da bi zaštitili članove porodice oko njih.
„Ako mama i tata rade, često su baka i djeda ti koji se brinu o djetetu poslije škole“, rekao je Kim.
Takođe je naglasio ulogu koju vakcinacija djece može da igra u smanjenju siromaštva: podaci pokazuju da se globalno, na svaki dolar potrošen na vakcinaciju, uštede 44 dolara indirektnih troškova.
„Ne štedite samo na direktnim troškovima hospitalizacije, već štedite i troškove vezane za roditelje koji moraju da ostanu kod kuće“, zaključio je Kim, prenosi Nova.rs.
