Na skupu o implementaciji tog akta koji je organizovala Unija lokalnih javnih radio-difuznih emitera, konstatovano je da treba što prije riješiti višak zaposlenih u lokalnim javnim servisima, konstituisati organe upravljanja i napraviti biznis planove. Dragan Popadić iz radio Tivta kazao je da je novi Zakon generalno dobar ali da postoji i manji dio neuspješnih rješenja. On smatra da je zakonodavac novim Zakonom priznao važnost lokalnih javnih servisa jer, kako tvrdi, nema objektivnog i korektnog informisanja u lokalnim zajednicama bez lokalnih javnih emitera. Popadić smatra da je država poziciju javnih emitera novim Zakonom dodatno osnažila jer, kako je rekao, nije lokalnim vlastima ostavljeno da daju emiterima "na kašičicu", tek toliko da se ne ugase. »Jasno je da dio prihoda javni emiteri stiču iz budžeta, a dio na osnovu programskih sadržaja, potpisivanjem ugovora sa opštinom«, dodao je on. Kako je naveo, neuspješno je to što nema finansiranja emisija iz, na primjer, ekologije i zdravstva, zašto lokalna samouprva ne obezbjeđuje sredsta za predizbornu kampanju u javnim emiterima. Upitao je zašto je u Savjetu Agencije predstavnik komercijalnih a ne i Unije lokalnih servisa. Popadić je ocijenio da lokalnim javnim servisima komercijalni emiteri ne mogu da konkurišu programski, prema kadru, tehnički i organizaciono. On je saglasan da lokalni javni emiteri moraju povećati kvalitet programa, unaprijediti organizaciju rada, smanjiti broj zaposlenih.
Sava Lazarević iz Radio-televizije Nikšić ocijenio je da je značaj lokalnih javnih servisa sve veći i napomenio da evropski stručnjaci predlažu da se oni u velikoj mjeri finansiraju iz pretplate »koja je iz ovog ili onog razloga u Crnoj Gori ukinuta«. On je podsjetio da je od pretplate RTV Nikšić ubirao mjesečno sedam hiljada EUR, što je tu medijsku kuću, kako je kazao, usmjerilo da razmišlja o stvaranju regionalnog javnog servisa. »Nažalost, ukidanje pretplate donosi nove finansijske dubioze, preispitujemo prioritete i realizciju ideje o osnivanju regionalnog servisa stavljamo u dnevni plan«, kazao je on. Afirmativnim je ocijenio to što je novim Zakonom omogućeno da lokalna uprava može da bude vlasnik elektronskog medija, ukidanje glomaznih savjeta i upravnih odbora, kao i to što su lokalne uprave dužne da iz budžeta finansiraju održivost lokalnih javnih emitera. Nikola Vujanović, predstavnik radio Cetinja, ukazao je na probleme u toj medijskoj kući, navodeći da je izvjesno vrijeme blokiran račun i da dugo radnici nijesu prilmili platu. On smatra da novi Zakon u dovoljnoj mjeri ne štiti emitera jer se može dogoditi da se opredijeljena suma od lokalne uprave, usljed neostvarivanja budžeta, i ne dodijeli lokalnom servisu.
Gradonačelnik Cetinja Milovan Janković smatra da novi Zakon dodatno opterećuje lokalne samouprave, koje su, kako je rekao, u teškoj ekonomskoj situaciji. »Ako se kompletno finansiranje prebacuje lokalnim upravama, onda ona treba i da odredi broj zaposlenih u lokalnom javnom servisu, i stručnost kadra. Zakon je trebalo i to da predvidi«, rekao je Janković. On je kazao da Prijestonica ne može da finansira doskorašnjih 30 zaposlenih radio Cetinja, ili sadašnjih 20, već, na primjer, sedam, i to novinara. Pomoćnik ministra kulture i medija Željko Rutović upitao je koliko su kadrovske strukture, odnosno broj zaposlenih u lokalnim javnim servisima realan odgovor na potrebe i izazove pred jedinicama lokalnih samouprava. »Imate prostor da novim sistematizacijama doprinesete racionalizaciji kadra«, poručio je on predstavnicima lokalnih javnih emitera.
