Te sporne školske godine, u prvom polugodištu, profesori su držali više časova nego inače, iz razloga što su se zbog suzbijanja korona virusa odjeljenja dijelila u više grupa. Tako su oni, umjesto jednog časa, držali dva za isto odjeljenje. Božović, koji je sada predsjednik Sindikata prosvjete Crne Gore, podsjeća da su se u drugom polugodištu sva odjeljenja dijelila u dvije grupe. Časovi su trajali pola sata.
Profesor očekuje da ovaj spor bude u njegovu korist.
Ostali došli na red
– Pokrenuo sam prošlog ljeta tužbu i još nije bilo pripremnog ročišta. Još neke koleginice su pokrenule tužbe samoinicijativno. Njihovi slučajevi su došli na pripremno ročište, a moj još nije. Zanimljivo – rekao je Božović.
Podsjeća da je Sindikat bio spreman da sa nadležnima dogovori na koji način će da im se isplate časovi, da to ne bude odjednom, pa su govorili i o opciji plaćanja na rate. Kada su razgovarali sa ministarkom Vesnom Bratić, kaže Božović, rečeno im je da je to u nadležnosti Ministarstva finansija. Prema njegovim riječima, pet puta su pisali ministru Milojku Spaiću, ali nije bilo odgovora. Negdje je, kaže on, ostalo nejasno da li je to zaista u nadležnosti ministarke Bratić ili, pak, ministra Spajića.
– Mi smo, ipak, radnici Ministarstva prosvjete, a ne Ministarstva finansija. Mi tu tužimo školu – kaže Božović.
Upitan koliko je, zapravo, još takvih tužbi, odgovara da nema tu informaciju.
– Tu je 250 škola. Bio je ranije prijedlog da se ispita u svakoj školi i utvrdi ko je imao časove preko norme. Nije to teško utvrditi, ali nema dobre volje da se napravi baza podataka. Naša je procjena, ako se dobije jedna tužba, ljudi će se zainteresovati, pa će svako krenuti da ostvari to pravo. Onda će Ministarstvu biti u interesu da to mirnim putem rješava, a ne da gubi slučaj do slučaja i da plaća troškove suda, advokate – istakao je Božović.
Ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić ranije je, komentarišući što nijesu platili prekovremeni rad, kazala za pojedine medije da nije ni jasno, ni precizno utvrđeno da li to pravo nastavnicima pripada.
Govorila je i da su oni imali dobru volju da riješe ovo pitanje, ali da je zahtjev Sindikata nerealno visok.
Iz Sindikata su poručivali da tu nema dileme i da imaju pravo na dodatnu zaradu. Pozivali su se na odredbe
Zakona o radu gdje piše da radno vrijeme zapošljenog može da traje i duže od ugovorenog radnog vremena u slučaju iznenadnog povećanja obima posla, kao i u slučaju više sile i u drugim izuzetnim slučajevima. Isto tako, objašnjavali su oni, Granskim kolektivnim ugovorom za oblast prosvjete predviđeno je uvećanje zarade, odnosno, osnovnog koeficijenta od 5% za izvođenje časova preko norme i takvi časovi se vrednuju kao redovni.
Preokret u dogovoru
Iz Sindikata su ranije ukazivali i na važnost što su nadležni u startu rješavanja ovog problema imali drugačiji stav od onog koji su kasnije razvili. Podsjetili su da su predstavnici Sindikata prosvjete imali sastanak sa državnim sekretarom Ministarstva finansija Jankom Odovićem i predstavnicima Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta. Zaključak sastanka je bio da će se od vaspitno-obrazovnih ustanova potraživati broj
održanih časova preko norme, kao i broj izvršilaca, odnosno nastavnika.
Ustanove su dostavile tražene podatke, međutim, kolegama nijesu isplaćeni održani časovi.
Državni sekretar u Ministarstvu finansija Janko Odović je, čak, negdje izjavio da su u budžetu obezbijeđena sredstva za prekovremeni rad nastavnika tokom epidemije, ali da bi bila isplaćena, neophodno je da se ustanovi na koji način će to da bude obračunato i ko su zaposleni koji su zaista radili prekovremeno. Rekao je i da su časovi bili skraćeni na 30 minuta, te da je pitanje na koje treba da odgovori resor kojim rukovodi Bratić - da li se školskim časom može smatrati to da se 30 minuta izjednači sa 45.
Nijesu platili prevoz, bolovanja se različito obračunavaju u školama...
Predsjednik Sindikata prosvjete kaže da nadležni još ne plaćaju nastavnicima prevoz, navodeći da to od njih traže godinama. Predlagali su, objašnjava Božović, da počne da se primjenjuje model prema kom će, ako se u nekom gradu ukaže potreba za angažovanjem određenog profesora, da taj koji putuje ima prednost i da se angažuje da predaje određeni predmet u svom gradu.
- To bi zakonski moralo da se definiše, da je direktor u obavezi da to uradi. I tako bi se skidali sa spiska putnika – rekao je on.
Kaže da su ,,zakočili“ sa sadašnjom administracijom.
– Sve su priče na pregovaračkom stolu. Kažu da će se riješiti to drugi put i nikako da se to riješi – kaže Božović.
Dodaje da se suočavaju sa brojnim problemima. Kaže da imaju saznanja da se pojavljuju različiti obračuni oko bolovanja, u smislu toga da se u jednoj školi na jedan način obračunavaju, a u drugoj na drugi.
- Sporno je i bolovanje za pomoćne radnike. Odbija se više nego što je po zakonu. Anomalije su tu. Puno je stvari, a ništa se ne konkretizuje – rekao je on.
