“Ovdje neće biti razaranja dok sam ja zapovjednik, a ako ipak budem prisiljen narediti razaranje, mene tada više neće biti. Crnogorci se ne mogu boriti i uništavati narod koji im ništa nije skrivio”, citira natpis na spomen-ploči Barovićevo oproštajno pismo iz septembra 1991. godine.
Ploču su u znak sjećanja i poštovanja podigli Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova i Ministarstvo odbrane RH i grad Vis.
Otkrivanju spomen-ploče prisustvovali su ministri vanjskih poslova Hrvatske i Crne Gore, Gordan Grlić-Radman i Ranko Krivokapić, ministri odbrane dviju država Mario Banožić i Raško Konjević te gradonačelnik Visa Ivo Radica, navodi se u saopštenju hrvatskog Ministarstva.
Grlić-Radman je naglasio važnost njegovanja kulture sjećanja, istaknuvši kako se postavljanje spomen-ploče na Visu nadovezuje na prošlogodišnje obilježavanje stradanja Hrvata u logoru Morinj.
“Barovićev čin ljudskosti i neslaganja sa zlom je simbol onih vrijednosti koje su i danas, kao i prije trideset godina zalog odnosa temeljenih na međusobnom poštovanju. Bio je duboko svjestan da vojska u kojoj je bio zapovjednik neće biti ona kojoj može časno služiti, jer su joj namjere bile nečasne, okupatorske i zločinačke. Tog septembra, ispalio je samo jedan metak i to je bio za njega nažalost jedini mogući izlaz iz paklenog plana agresije JNA na Republiku Hrvatsku”, kazao je Grlić-Radman.
Kako je dodao, Barovićeve riječi ispisane na ploči koju otkrivaju otvaraju u mnoga pitanja i preispituju temeljna načela koja bismo svi trebali njegovati jedni prema drugima.
''Narod prema narodu, čovjek prema čovjeku. Osjećamo obavezu i dužnost baš ovdje u gradu Visu postaviti mu spomen obilježje kao zahvalu i kao sjećanje, ali i kao činjenicu da je i u najtežem vrtlogu rata jedan čovjek svoju čast stavio ispred zapovijedi i radije oduzeo sebi život nego uništio dalmatinske gradove i hrvatski narod”, poručio je Grlić-Radman.
U maju 2016. godine predsjednik Crne Gore Filip Vujanović je posthumno Ordenom časti odlikovao admirala bivše JNA Vladimira Barovića.
Barovićeva odluka inspirisala je crnogorskog književnika Momira M. Markovića da 1996 godine zapiše :
“Jedini metak ispaljen u ovom ratu, na koji Crna Gora može biti ponosna jeste onaj admirala Vladimira Barovića. Njegovo crnogorsko shvatanje časti nije mu dozvolilo da izda zapovijest floti da bombarduje primorske gradove i naselja u Dalmaciji, kad mu je to naređeno”, napisao je Marković.
Vladimir Barović rođen je 1939. u Banja Luci. Krajem osamdesetih godina služio je u Rijeci, a početak rata u Hrvatskoj 1991. dočekao je kao zapovjednik Petog vojno-pomorskog sektora u Puli. Dok je bio u Puli sudionik u pregovorima o odlssku JNA iz tog grada, ostao je zapamćen po izjavi “Ovdje neće biti razaranja dok sam ja zapovjednik”.
Pod krinkom unaprjeđenja na mjesto zamjenika zapovjednika Vojno –pomorske oblasti prebačen je na Vis, koji tada još JNA nije bila napustila. U znak dubokog neslaganja sa instrumentalizacijom JNA u ratu u Hrvatskoj od strane Miloševićevog režima u dobi od 52 godine izvršio je samoubistvo.
