Probijanje roka za odgovor na žalbu Rmandića, samo je još jedan primjer u nizu nezakonitih poteza Ministarstva unutrašnjih poslova kojim rukovodi kadar Ure Filip Adžić, doduše u potpunom skladu sa njegovom izjavom nakon nezakonite smjene direktora Uprave policije Zorana Brđanina kada je u jednoj televizijskoj emisiji kazao kako smatra da oni „ne treba da robuju zakonima“.
Rmandić je u kratkoj izjavi za Pobjedu kazao da činjenica da se MUP nije udostojio da ni nakon 62 dana odgovori na uredno podnešenu i jasno obrazloženu žalbu na rješenje o njegovom premještaju ukazuje samo na nastavak pritisaka na njega i Nezavisni sindikat policije.
Žalba
Zbog povrede pravila postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te nepravilne primjene materijalnog prava, žalbom koju su Rmandićevi punomoćnici predali 18. avgusta, predlaže se da drugostepeni organ poništi rješenje v. d. direktora Uprave policije Nikole Terzića od 12. juna, kojim se Rmandić počevši od 17. jula raspoređuje u Bijelo Polje, a koje mu je uručeno tek 10. avgusta.
Njegovi advokati u žalbi na rješenje UP ukazali su na brojna kršenja više crnogorskih zakona, uključujući i Zakon o radu, nepoštovanje pravila postupka, ali i ignorisanje više međunarodnih konvencija čiji je Crna Gora potpisnik.
Njegovi advokati u žalbi pobijaju Terzićevo rješenje u 12 tačaka, ukazujući na brojna kršenja zakona, ali i međunarodnih konvencija.
Po ocjeni Rmandićevih advokata, raspoređivanje na novo radno mjesto počevši od 17. jula je nezakonito jer se u konkretnom slučaju radi o rješenju kojim se stvara nova pravna situacija, a ona može proizvoditi pravno dejstvo samo od dana izvršnosti, što znači samo od dana uručenja rješenja stranci, a nikako danom donošenja rješenja ili neki drugi dan.
U tom pogledu neophodno je imati u vidu da je Rmandić sve do dana prijema rješenja, tek 10. avgusta, radio na svom radnom mjestu u Stanici granične policije Herceg Novi, a na osnovu prethodno dobijenog rješenja o rasporedu iz aprila 2023. godine.
U spornom rješenju o razmještanju Rmandića kao razlog se navodi potreba procesa rada, a za što je izostalo obrazloženje, navodi se u žalbi.
Naime, v. d. direktora UP Nikola Terzić bio je dužan, kako tvrde pravni zastupnici Rmandića, da obrazloži na koji način njegovo raspoređivanje u Bijelo Polje doprinosi cjelishodnosti, efikasnosti i kvalitetu obavljanja policijskih poslova na radnom mjestu na koje se raspoređuje.
“Iz tog razloga je u pobijanom rješenju decidno moralo biti navedeno koji su to razlozi koji su opredijelili donosioca da donese prvostepeno rješenje, odnosno na koji način ovo raspoređivanje utiče na cjelishodnost obavljanja policijskih poslova “, navodi se u žalbi.
U tom kontekstu, podsjećaju advokati, neophodno je imati u vidu da je pravo na obrazloženje garantovano i članom šest Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava, koji ima korijen u jednom opštijem načelu koje Konvencija sadrži, a to je da štiti pojedinca od proizvoljnosti.
U žalbi se navodi i ocjena da je osporavano Terzićevo rješenje donijeto uz bitnu povredu pravila postupka, jer Rmandiću nije omogućeno učešće u njemu. Oni navode da se Terzić u rješenju poziva na čl. 106 Zakona o upravnom postupku koji reguliše tzv. „skraćeni postupak“.
“Jasno je da se takav postupak može sprovesti kada se činjenično stanje može utvrditi na osnovu službenih evidencija i registara, ali da bi se ovaj član primijenio na zakonit način potrebno je da je ispunjena još jedna pretpostavka. To je da se donosi rješenje koje je povoljno po stranku, čime izostaje mogućnost žalbe”, navodi se u žalbi.
S obzirom da je osporavano rješenje vrlo nepovoljno po Rmandića, a da mu nije omogućeno učešće u postupku, jasno je da je rješenje i iz ovog razloga nezakonito i da ga treba ukinuti, kategorični su advokati.
Konvencije
Pravni zastupnici Rmandića ukazuju i na kršenje Konvencije Međunarodne organizacije rada br. 135 o zaštiti i olakšicama koje se pružaju predstavnicima radnika u preduzeću, a koja je usvojena još 1971. godine, a koju je ratifikovala i Crna Gora kao jedna od nasljednica SFRJ.
Ta konvencija garantuje da „predstavnici radnika u preduzeću uživaju efikasnu zaštitu od svakog postupka koji je štetan za njih, uključujući i otpuštanje, zbog njihovog statusa ili aktivnosti kao predstavnika radnika, članstva sindikata ili učešća u sindikalnim aktivnostima, ako postupaju u skladu sa važećim zakonima, kolektivnim sporazumima ili drugim zajednički dogovorenim aranžmanima“.
“Kako je ožalbeno rješenje vrlo nepovoljno i štetno po žalioca koji je sindikalni predstavnik, iz te činjenice, a posmatrano kroz Konvenciju Međunarodne organizacije rada br. 135, očigledno se zaključuje da je isto u suprotnosti sa ovom međunarodnom konvencijom. Imajući u vidu da ratifikovani međunarodni sporazumi imaju supremaciju nad domaćim zakonodavstvom, nameće se očigledan zaključak da je ožalbeno rješenje protivzakonito”, navodi se u žalbi.
Pored navedenog, ožalbeno rješenje je i drastičan primjer diskriminacije i to posebnog oblika diskriminacije na osnovu sindikalne pripadnosti, a prema Zakonu o zabrani diskriminacije, zaključuje se u obrazloženju žalbe.
Zbog antisindikalne diskriminacije, pritisaka i zastrašivanja usmjerenih prema Nezavisnom sindikatu policije Crne Gore (NSPCG) koji traju već duže vrijeme, odlazećem premijeru Dritanu Abazoviću, ali i ministru unutrašnjih poslova Filipu Adžiću i v. d. direktora Uprave policije Nikoli Terziću, pismom se obratila i Međunarodna konfederacija sindikata (MKS) sa sjedištem u Briselu, a koja predstavlja preko 200 miliona radnika u 168 zemalja i teritorija sa 332 nacionalne podružnice, uključujući i Crnu Goru.
Iz MKS-a su podsjetili Abazovića da je Crna Gora ratifikovala sve ključne konvencije Međunarodne organizacije rada i kao kandidat za punopravno članstvo u Evropskoj uniji usklađuje svoje zakonodavstvo sa zakonodavstvom Evropske unije, koje njeguje slobodu sindikalnog organizovanja i socijalnog dijaloga. Oni su u pismu ukazali i da Zakon o radu Crne Gore predviđa zaštitu ovlašćenog predstavnika sindikata od diskriminacije i uznemiravanja zbog sindikalnog djelovanja i aktivizma.
MKS je tada pozvao Abazovića da se pobrine da Crna Gora poštuje međunarodno i domaće zakonodavstvo, da preduzme sve neophodne korake da odmah zaustavi bilo kakve neprijateljske radnje prema Nezavisnom sindikatu policije i diskriminaciju protiv njenih čelnika koje preduzima Uprava policije Crne Gore.
Rmandiću je, nakon što je dobio podršku Međunarodne konfederacije sindikata, stigla i podrška Evropske konfederacije sindikata (EKS) koja se takođe pismom obratila odlazećem premijeru, ali i šefici Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Kristini Oani Popi, od kojih su zahtijevali hitno zaustavljanje svake antisindikalne diskriminacije.
