Prezentovanje nacionalnih smjernica dobre kliničke prakse održano je danas u Podgorici, u okviru realizacije Projekta unaprjeđenja sistema zdravstva u Crnoj Gori. Predstavljene su smjernice Medikamentozna terapija hroničnog kancerskog bola i Racionalna primjena antibiotika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Pomoćnik ministra zdravlja, Jadranka Lakićević, smatra da su smjernice velika pomoć u svakodnevnom radu ljekara.
„Smjernicama se standardizuju terapijske i dijagnostičke postupke u sprovođenju zdravsrtvene zaštite. Usvojili smo deset nacionalnih vodiča za bolesti koje imaju najveći mortalitet u Crnoj Gori i za neka stanja za koja smo procijenili da se resursi ne koriste na adekvatan način“, pojasnila je Lakićević.
Prema njenim riječima, da bi smjernice zaživjele u praksi, neophodno je da se ljekari, koji će ih primjenjivati, upoznaju sa njihovim sadržajem. „Prvo treba da ih upoznamo sa njihovim sadržajem, a onda da ih i edukujemo o tome“.
Ona je održala prezentaciju o medikamentoznoj terapiji hroničnog kancerskog bola.
„Kancerski bol predstavlja veliki problem i smatrali smo da bi to bilo značajno za ljekare - kako u primarnoj zdravstvenoj zaštiti tako i na višim nivoima jer postoje jednostavni principi koje treba poštovati kako bi bol bio adekvatno tretiran“, ukazala je Lakićević.
O daljim vodičima i temama koje treba pokrenuti, kazala je ona, vodiće računa Nacionalno koordinaciono tijelo za kvalitet i bezbjednost.
„Veliki je posao pred nama, u formulisanju novih vodiča i u primjeni onih koje smo donijeli“, zaključila je Lakićević.
O racionalnoj upotrebi antibiotika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti govorila je ljekar Sanja Simović, koja je kazala da su smjernice namijenjene izabranim ljekarima u liječenju pacijenata.
„Čim nema kliničke smjernice za bilo koju vrstu liječenja, svaki doktor ima svoju smjernicu i onda koliko je ljekara toliko ima smjernica. Ovako imamo univerzalne, kojih će se pridržavati svi i rad doktora će se ujednačiti“, smatra Simović.
Tako će, kaže ona, svaki pacijent dobiti jednaku terapiju, „u skladu sa oboljenjem i simptomima“.
„Tako će se znati koja je prva linija antibiotika, koja je druga, a koje su ostale, zavisno od težine klinične slike, i zavisno od uzročnika koji je „napao pacijenta“, navela je Simović.