Samo kratka pauza tokom zasjedanja dijelila je u utorak Skupštinu opštine Herceg Novi od usvajanja jednog skandaloznog zaključka – da se od direktora novskih obrazovnih ustanova - u što spadaju i vrtići - zatraži informacija o nacionalnoj strukturi zaposlenih!
Nakon pauze, kako je izvijestio Radio Jadran, nije se, međutim, više pomenuo zaključak koji je, u ime Nove, zatražio na usvajanje odbornik Borislav Boćo Vujović, a predsjednica SO, Danijela Đurović, inače iz SNP-a, umalo prihvatila da se glasa o onome što - nije bilo predviđeno dnevnim redom.
Skandalozni zahtjev uslijedio je nakon Vujovićevih teških riječi na račun Ministarstva prosvjete i još težih optužbi - o navodnoj diskriminaciji i maltretiranju djece srpske nacionalnosti u novskim školama.
„Ministarstvo prosvjete prima samo one (prosvjetne radnike) koji nisu Srbi, a srpska djeca su ugrožena i maltretirana. Stalno im se traži da se izjasne, a onda se sa maltretiranjem nastavlja ako kažu da su Srbi“, tvrdio je Vujović na sjednici, na kojoj je, inače, trebalo usvojiti dva sasvim „benigna“ izvještaja – o kraju prošle i o početku ove školske godine. Na kraju je, kako je prenio Radio Jadran, Vujovi' konstatovao da je na sceni „veliki crnogorski hegemonizam“, te da je „redovna pojava da se djeca srpske nacionalnosti maltretiraju“.Direktori škola negiraju Vujovićeve tvrdnje: Vujovućeva tvrdnja, kako s moglo shvatiti - budući da nije govorio samo o situaciji u Herceg Novom - može da se odnosi na generalno stanje u Crnoj Gori. Direktori škola koje je kontaktirao Portal Analitika, međutim, odreda, i sa indignacijom odbacuju tvrdnje da se u školama vrši favorizovanje i diskriminacija djece jedne nacionalnosti na račun drugih, kao i da se odabir nastavnog kadra, po nalogu Ministarstva, obavlja po nacionalnom „ključu“.
Direktor OŠ „Mirko Srzentić“ u Petrovcu, Slavko Dašić, bio je kratak: „Nikad nikome nije palo na pamet da ispituje đake ili nastavnike o njihovoj nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti. To spada u privatni domen svake osobe. Odbijam sa indignacijom i da je ikada Ministarstvo prosvjete od nas zahtijevalo da se nastavni kadar zapošljava po nacionalnom ključu“, kazao je Dašić za Portal Analitika.
„Evo mi teče treći direktorski mandat u školi, deset godina sam na tom mjestu. Imam nastavnika iz Bosne, sa Kosova, iz Albanije... Ovo je, mogu slobodno da tvrdim, Crna Gora u malom“, kaže Martin Zadrima, direktor OŠ „Maršal Tito“ u Ulcinju, koja broji 1.151 učenika i 79 nastavnika. On je, kako dodaje, za svoga mandata primio oko 30 nastavnika i svi su, veli, primljeni preko konkursa.„Svi su primljeni preko konkursa. Imam nastavnika svih nacionalnosti. Samo dva puta su se odbijeni kandidati žalili, i oba puta je žalba odbijena. Jedan od njih bio je Albanac, ali je i tada, i u svim drugim slučajevima, u izboru bila presudna kvalifikacija“, tvrdi Zadrima.
On dodaje da je i od strane odbornika u SO Ulcinj bilo pokušaja politizacije nekih usko školskih i nastavnih pitanja, ali da se tim težnjama uvijek uspješno odoljelo.
„Najviše se priča na te teme pred izbore. Što se moje škole tiče, i mene lično, mogu vam samo reći da mi ni jedan od pomoćnika nije ni iz moje partije“, veli sagovornik Portala Analitika.
Ne bih im dao ni podatak o broju stolica: Zoran Latković, direktor OŠ „Drago Milović“ u Tivtu, bio je decidan:
„Ja takvim ljudima ne bih davao nikakve podatke. Pa to su potpune gluposti! Osnivač školama je Ministarstvo prosvjete kojemu se možda može štošta prigovoriti. Ali, da zapošljavaju kadar po nacionalnoj osnovi - to je od istine daleko kao kosmos“, izričit je Latković i dodaje: „Mojoj opštini i tamošnjim odbornicima ne bih dao ni podatke o broju stolica! Mada, nacionalni sastav nastavnog kadra ovdje nikoga i ne interesuje. Opštinarima i odbornicima u Tivtu nikad nije palo na pamet da tako nešto traže“, veli Latković, koji situaciju u Herceg Novom komentariše prilično oštrim riječima:
„Ne mogu da vjerujem što se događa u tom gradu! Herceg Novi je bio poznat po drugim stvarima – po kulturi, po umjetnosti, širini... Oni su u dubokom 15. vijeku! Iskreno žalim moje kolege koje moraju da rade u takvom političkom okruženju. Pa moja škola ima 1.300 učenika. Nikada niko nam nije tražio nacionalna prebrojavanja. Uostalom, nisam ni dužan da odgovaram na glupa pitanja. Ja sam promijenio za moga direktorskoga mandata pet ministara. Neko je bio bolji, neko gori, i nikad niko nije tražio da se nastavni kadar zapošljava po nacionalnom ključu. Naprotiv! Svi su nas upućivali na to da ne dozvolimo da politika na tako vulgaran način uđe u škole“, veli Lacković.
Njegov kolega Nikola Stojanović, direktor OŠ „Dašo Pavičić“ na Toploj, takođe energično odbija tvrdnje odbornika Nove u opštinskoj skupštini njegovog grada da Ministarstvo prosvjete traži zapošljavanje nastavnog kadra po nacionalnoj osnovi, kao i o diskriminaciji učenika po nacionalnoj osnovi. O zahtjevu za podacima o nacionalnoj strukturi nastavnog kadra, veli:„Zahtjev im je potpuno nakaradan. Ja se ne bih usudio da tako nešto pitam, ni đaka, ni nastavnika, ni roditelja. Zamislite – da ih legitimišem po tom osnovu!“ O zahtjevu odbornika Nove, kaže: „Ti su ljudi sebični u svojim namjerama! Nigdje nećete naći uporište za njihovu tezu o zapošljavanju nastavnika po nacionalnom ključu. Mislim, ni u cijeloj Crnoj Gori,“ tvrdi Stojanović.
„Medijska hajka na Vujovića“: Portal Analitika tražio je mišljenje centrale Nove srpske demokratije o istupu svog odbornika na sjednici Skupštine opštine Herceg Novi. Rečeno nam je da ono što nam na tu temu kaže Jovan Subotić, predsjednik Opštinskog odbora Nove u Herceg Novom i potpredsjednik Opštine Herceg Novi, možemo tretirati kao stav stranke.
Subotić je za Portal Analitika kazao da nije bilo nikakvog stranačkog dogovora o zahtjevu koji je dao Vujović tokom sjednice opštinskog parlamenta. Subotić je govorio o zapošljavanju nastavnika i profesora ne po nacionalnoj, već o partijskoj pripadnosti, ali je ponovio tvrdnje o diskriminaciji djece srpske nacionalnosti. Štaviše, tvrdi i da je Vujović zbog svoje izjave i zahtjeva postao predmet medijske hajke.
„U SO Herceg Novi sjede tri odbornika Nove. Mislim da je bila medijska hajka na gospodina Vujovića, odnosno, da se, poslovično, pokušava 'ubiti glasnik' loših vijesti, umjesto da se pristupi rješavanju problema. Suština priče je da se djeca, odnosno roditelji, apsolutno tjeraju na nacionalno izjašnjavanje, a zapošljavanje se vrši po partijskim linijama“, kaže Subotić.
Na pitanje može li da precizira o kakvim se vidovima diskriminacije djece srpske nacionalnosti radi, budući da sam Vujović na sjednici to nije učinio, sagovornik Portala Analitika je pomenuo slučaj sa udžbenicima za maternji jezik.
„Ne bih komentarisao to što je Vujović mislio. Ako mene pitate, sama činjenica da učenici koji to žele, ne mogu da kupe udžbenik za maternji jezik, već moraju da idu u školsku biblioteku, a roditelji u kompletu knjiga kupuju nešto iz čega ne žele da im djeca uče, predstavlja diskriminaciju. Učenik mora da čeka da se otvori biblioteka, pa se kod djeteta, u periodu kada se formira ličnost, stvara utisak da mora da radi nešto što ne pripada normalnoji, uobičajenoj proceduri. Njegov drug ima udžbenik, a on nema!“ - veli Subotić.
On dodaje da ne zna što je uticalo na to da se nakon pauze u zasjedanju SO, priča o zahtjevu o podacima nacionalnog sastava nastavnog kadra u obrazovovnim ustanovama u Herceg Novom, više nije pominjala.
„U pozadini žal što je Crna Gora nezavisna država“: Nikola Stojanović jedini je od sagovornika Portala Analitika iz reda direktora škola pomenuo zahtjeve roditelja da im djeca ne uče iz novih udžbenika za crnogorski jezik, već iz starih, za maternji. Kaže, takođe, da je takvih zahtjeva bilo, ali samo dva-tri.
„Imao sam dva-tri takva zahtjeva. Mi imamo udžbenike ua maternji jezik u školskoj biblioteci i uvijek smo roditeljima izašli u susret. A ako ih nema na raspolaganju, tu je Zavod za školstvo, da se naruče“ , kaže sagovornik Portala Analitika. O zahtjevu odbornika Nove za prebrojavanjem po nacionalnoj osnovi, ima precizan stav i tumačenje: „Tvrdim da je u pozadini žal što je Crna Gora nezavisna država. I u tome leži pozadina cijele ove priče“, kaže Stojanović.
Sjednici SO Herceg Novi prisustvovao je, u svojstvu gosta, kao predsjednik aktiva direktora škola Herceg Novog, i Željko Bojović, direktor OŠ „Milan Vuković“, inače i predsjednik aktiva direktora škola južne regije. On je sjednicu opštinskog parlamenta demonstrativno napustio, nakon Vujovićeve izjave i zahtjeva, i nakon što mu Đurović nije dala riječ.
Bojović u izjavi za Portal Analitika, prije dva dana, tvrdi da u školama nema prebrojavanja po nacionalnoj osnovi, niti nastavnog kadra, niti učenika. Tvrdi, takođe, da Ministarstvo nikada nije tražilo zapošljavanje po nacionalnom ključu. U istupu odbornika Nove i u njegovoj inicijativi, Bojović vidi namjeru da se „napravi metež“, dodajući i da je Herceg Novi politički značajno „skrenuo udesno”, te da su u gradu zavladale desničarske nacionalističke struje.
Bojović u toj ocjeni nije usamljen. Uostalom, sjetimo se inicijative za promjenu imena galerije „Josip Bepo Benković“.
Pozadina zahtjeva ostala tajna: No, Vujovićev istup u Skupštini opštine Herceg Novi - od kojeg se centrala Nove nije distancirala - ima dva kolosjeka. Jedan su tvrdnje o diskriminaciji djece srpske nacionalnosti i drugi zahtjev za nacionalnim prebrojavanjem nastavničkog kadra. I jedan i drugi stav imaju veliku težinu i ne bi smjeli biti dio političke stvarnosti u Crnoj Gori kao građanskoj državi. Ako prva tvrdnja ima i zrno istine, rješenje za nju svakako nije nacionalno prebrojavanje. Borba protiv nacionalne ugroženosti ne vodi se nacionalnim prebrojavanjem, koje neminovno i zasigurno vodi ka segregaciji.
Iako neusvojen, zahtjev odbornika Nove za nacionalnim prebrojavanjem nastavničkog kadra upućuje na pokušaj grubog ulaska (nacionalističke) politike u školske zbornice i u učionice.
U Crnoj Gori se u posljednjih dvadeset i kusur godina čulo bezbroj nacionalističkih i šovinističkih izjava. Bila je i poprište ratnohuškačke retorike, i poprište pokušaja širenja nacionalne i vjerske mržnje. Čuli su se čak i pozivi na prekidanje svakog privatnog odnosa sa pripadnicima drugih nacionalnosti, neodlazak na slavlja i sahrane... Bilo je i pokušaja da se učenici stave u službu politike, kao što je, primjera radi, bio slučaj sa protestima nakon priznanja Kosova. Da ne pominjemo univerzitetski milje, i tribine koje su po fakultetskim aulama držali istaknuti pobornici nacionalističkih ideologija. (Sjetimo se Pravnog fakulteta u Podgorici).
Ali, zahtjeva za nacionalnim prebrojavanjem po školama – nije do sada bilo. Odbornik Nove nije objasnio u koje svrhe bi služio takav izvještaj; da li kao „dokazni materijal“ tezi o zapošljavanju po nacionalnoj osnovi – može samo da se nagađa. Kao što možemo samo da nagađamo da li bi to bio samo prvi korak za neki sljedeći zahtjev poput – da djeci srpske nacionalnosti predaju samo nastavnici srpske nacionalnosti. Što bi, dalje, vodilo neminovno ka stvaranju odjeljenja, pa i dječijih grupa u vrtićima, po nacionalnoj pripadnosti, i ko zna čemu još, što je već viđeno na ovim balkanskim prostorima. Od „bogatstva“ takvih mogućnosti, zdravi razum ustukne.
Gordana BOROVIĆ
