Zvanično je saopšteno: Ministarstvo za ljudska i manjinska prava u narednoj godini javnost će upoznati sa preciznim podacima o nacionalnoj strukturi zaposlenih u državnim organima.
Riječ je o još jednom pokušaju da se utvrdi procentualno učešće pripadnika etničkih i manjinskih zajednica u crnogorskim državnim i javnim službama. Do sada je rađeno više istraživanja, ali je bilo nemoguće utvrditi koliko državnih službenika i namještenika su pripadnici manjinskog naroda u Crnoj Gori.
Prosto: kandidati koji su se prijavljivali za radna mjesta uglavnom su izbjegavali da se izjasne o svom nacionalnom indetitetu. Zvanični podaci za prvih devet mjeseci ove godine pokazuju da od 1.476 prijavljenih kandidata, čak 1.051 nije se nacionalno izjasnilo, jer izjašnjavanje nije predviđeno kao obaveza već kao mogućnost.
Manjine nijesu proporcionalno zastupljene: Da Crna Gora nije mnogo odmakla u rješavanju zastupljenosti manjina u državnim institucijama, godinama upozoravaju aktivisti Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR) . U toj nevladinoj organizaciji navode da je kod nas i dalje veoma izražen problem “neadekvatne proporcionalne zastupljenosti pripadnika manjina u ukupnom stanovništvu”.
O tome svjedoče i rezultati istraživanja YIHR za period od šest mjeseci - od decembra 2009. do maja 2010 godine, koje su sproveli mladi aktivisti. U istraživanju su primijenili više tehnika poput slanja upitnika predstavnicima političkih partija i predsjednicima nacionalnih savjeta, kao i aktivistima iz nevladinog sektora koji se u svojoj struci uglavnom bave pravima manjina i etničkih zajednica. Takođe su obavili grupne razgovore sa građanima koji su pripadnici etničkih i manjinskih zajednica u Ulcinju, Podgorici i Rožajama.
- Uprava za kadrove nam je dostavila podatke koji su jako nepotpuni i neprecizni... Radi se o nekih hiljadu i po radnika, zaposlenih službenika koji su se izjasnili o svojoj nacionalnoj pripadnosti i čije su institucije dostavile upravi za kadrove te podatke – kaže Milan Radović, koordinator za ljudska prava u YIHR-u Crne Gore.
Naime, prema podacima Uprave za kadrove koji su dostavljeni toj nevladinoj organizaciji, od 3.462 službenika i namještenika čiji su podaci uneseni u Centralnu kadrovsku evidenciju, 1.488 se izjasnilo na osnovu nacionalne pripadnosti. Od tog broja Albanaca je 1,55%, Bošnjaka je 0,67%, Srba 4,17%, Crnogoraca 84,95 %, Hrvata 0,2%, Muslimana 1,55%, dok se 1,68% nije izjasnilo.
- Na osnovu tih podataka može se zaključiti da etnička struktura zaposlenih nije adekvatna i ne odgovara etničkoj strukturi u društvu. Disbalans je posebno naglašen kroz veliki broj zaposlenih Crnogoraca, a veoma mali broj zaposlenih Roma u državnim organima - napominje Radović, jedan od vodećih aktivista Inicijative mladih za ljudska prava.
Strahuju da se nacionalno izjasne: Radović kaže da nizak procenat onih koji su upisivali svoju nacionalnu pripadnost prilikom konkurisanja za posao, pokazuje da u Crnoj Gori još postoji strah građana da se nacionalno izjasne.
Ministar za ljudska i manjinska prava Ferhat Dinoša navodi da građani nemaju razloga da strahuju i izbjegavaju da se nacionalno izjasne, kada se prijavljuju za određeno radno mjesto. Dinoša je naveo da crnogorski Ustav i zakoni jasno definišu načela i principe zaštite manjinskih prava, te da mogućnost njihove eventualne zloupotrebe ne postoji.
- Ustav Crne Gore jasno govori o manjinskim pravima. Jedan o postulata je procentualna zastupljenost manjina u državnoj administraciji. Svako drugo komentarisanje je, ili nepoznavanje ustavnih rješenja, ili nešto što bi bilo politikantsko nastojanje korišćenja ovih pitanja - kaže Dinoša za Portal Analitika.
Kompleksan proces: Dinoša je ipak saglasan da udio manjinskih naroda u državnim organima i javnim službama i dalje nije proporcionalan ukupnom stanovništvu.
- Već se zna da prisustvo manjina u administraciji procentualno ne odgovara prisustvu manjina u društvenom biću, odnosno stanovništvu Crne Gore. Zato ćemo, kao ministarstvo i Vlada, učiniti sve da tu sliku u potpunosti ili barem većini slučajev popravljamo - navodi Dinoša i objašnjava da je riječ kompleksnom procesu koji se mora dalje usavršavati.
- To je proces, to nije stvar koja se može prelomiti preko koljena. Postoji pozitivna energija i dobra volja da se kreira takvo rješenje kojima će biti zadovoljni i pripadnici manjinskih naroda i Crna Gora, kao demokratska država koja stremi Evropi i evroatlanskim integracijama.
Nema preciznih podataka: A šta pokazuju zvanični podaci: Izvještaj Uprave za kadrove za prvih devet mjeseci ove godine pokazuje da kandidati na konkursima i oglasima za radna mjesta uglavnom ne žele da se izjašnjavaju o nacionalnoj pripadnosti.
Naime, od januara ove godine, taj državni organ raspisao je 130 konkursa i oglasa za posao u 57 državnih organa. Od 425 kandidata koji su se izjasnili, njih 259 je u prijavi upisalo da su Crnogorci, po jedan Srbin i Hrvat, 20 Bošnjaka, šest Albanaca, a pet Muslimani, kazali su iz Uprave za kadrove na konferenciji za medije prilikom predstavljanja izvještaja.
- Uprava za kadrove vodi i Centralnu kadrovsku evidenciju, a da ne bi došlo do bilo zloupotreba, zaposleni u državnim i lokalnim organima svojeručno upisuju nacionalnost i vjeroispovijest. Međutim, ne možemo uticati na njihovu volju da li će upisati nacionalnost. Čak i u Upravi imamo primjera da pojedini zaposleni nijesu željeli da se izjasne, jer su im, na primjer, roditelji pripadnici dvije nacionalne zajednice - kazala je medijima Svetlana Vuković, direktorka Uprave za kadrove.
Kao jedan od glavnih razloga za nepostojanje preciznih podataka o učešću manjina u državnim i javnim službama aktivisti Inicijative mladih za ljudska prava navode “nedostatak adekvatne metodologije, tj. načina za mjerenje tih podataka”.
- Crna Gora nije razvila adekvatne načine za mjerenje nacionalne strukture zaposlenih u državnim organima, te se ovi načini moraju razviti, a da istovremeno ne budu u suprotnosti sa standardima u istraživanjima ljudskih prava… Ti načini moraju dati široke, precizne podatke i statistiku, koji će biti od presudnog značaja za ocjenjivanje i praćenje etničke strukture zaposlenih - kaže predstavnik YIHR-a Milan Radović.
Nove - stare činjenice: Resorno ministarstvo je već par puta pokušalo da prikupi informacije o broju zaposlenih pripadnika manjina u organima državne i lokalne uprave, kao i sudske vlasti, 1999. i 2003. godine. U oba pokušaja, glavna prepreka u dobijanju relevantnih podataka bila je mogućnost da se ispitanici ne moraju opredijeliti u nacionalnom smislu.
- Novim zakonskim rješenjima stvorene su pretpostavke za dobijanje relevantnih i pouzdanih podataka o nacionalnoj strukturi državnih službenika i namještenika - kazao je Ferhat Dinoša, ministar za ljudske i manjinska prava.
Dinoša je naveo da će u prvoj polovini naredne godine resorno ministarstvo dostaviti nove podatke o zastupljenosti manjina u državnim i javnim organima. Ministar apeluje na državne službenike i namještenike da u narednom periodu u većem broju iskažu svoju nacionalnu pripadnost i tako omoguće dobijanju što preciznijih podataka.
- Vjerujem da će istraživanje biti efektno i da će subjekti kojima se u strukturi zaposlenih budemo obraćali biti spremni da dobro sarađuju, kako bi proizveli realnu sliku o zastupljenosti manjina u državnoj administraciji koja bi ujedno odgovarala procentualnoj zastupljenosti manjina u ukupnom biću Crne Gore.
Dinoša navodi da je izjašnjavanje o nacionalnoj pripadnosti „prednost, a ne hendikep za one koji traže posao u državnim strukturama“.
- Nastojaćemo da dokažemo svim ljudima koji traže posao da će to što budu iznijeli nacionalnu pripadnost, biti prioritet i nikako drugačije, da će se smatrati za plus kod svakog kandidata - kazao je Dinoša na konferenciji za medije.
Obezbijediti proporcionalnu zastupljenost: U YIHR-u napominju da za prijem kandidata na odgovarajuće radno mjesto odlučujući faktori trebaju biti prvenstveno - stručnost i profesionalnost. Tvrde takođe, da država mora voditi računa o proporcionalnoj zastupljenosti i mjerama afirmativne akcije.
U Inicijativi mladih za ljudska prava upozoravaju da država mora iznaći načine da se u rad državnih organa u potpunosti integrišu pripadnici romske nacionalnosti, koji su “od svih nacionalnih manjina u najgorem položaju”.
- Kada se radi o manjinskim pravima, to su kolektivna prava koja pojedinac uživa u određenom društvu, a građanska država se, između ostalog, ogleda i po tome kakav odnos ima prema etničkim i manjinskim zajednicama u državi. Od toga kasnije zavisi i odnos manjinskih zajednica prema državi u kojoj žive - kaže Radović, naglašavajući da država mora bez odlaganja ispoštovati preporuke Kancelarije zaštitnika ljudskih prava.
- Zabrinjava što preporuke Ombudsmana u ovoj oblasti nijesu ispoštovane ni nakon dvije godine - zaključuje Radović.
Predviđanja i pretpostavke: Ministar Dinoša je ubijeđen da će u državnim institucijama uskoro biti ravnopravna zastupljenost manjina.
- Ukoliko rezultati pokažu da zastupljenost manjinskih naroda u državnim organima ne odgovara zastupljenosti u crnogorskom stanovništvu, Vlada će poraditi na tome da tu sliku popravlja. Naložićemo državi Crnoj Gori i vladi da tome ozbiljnije pristupi i da investira i u stvaranje kadra manjinskih zajednica, koji će biti sposoban da prati demokratska pitanja, kao i ono što će biti potrebno u integracijama Crne Gore u Evropu i u NATO alijansu.
Bilo bi dobro da projekat ministarstva za ljudska imanjinska prava i - uspije. Crna Gora je nezavisnost stekla, između ostalog, i zbog multietničkog sklada i glasova manjinskih naroda. Mora se, upravo stoga, do kraja izvesti ideja da je Crna Gora država svih njenih građana, bez obzira na naciju ili vjeru.
Ana UGLIK
