Fond za zdravstveno osiguranje radi na izmjenama pravilnika za medicinska pomagala, za dijabetičare i Udruženje ,,Dijabetes ekipa – DOB“ očekuje da bude u korist adultnih oboljelih koji imaju dijabetes tip 1, na način da im omoguće pravo na senzor. To bi značilo da bi ih ti pacijenti od početka naredne godine mogli dobijati besplatno.
"Nadamo se da ćemo biti u tom pravilniku. Čekamo rezultate početkom septembra, tako je obećano na posljednjem sastanku. Novi pravilnik bi stupio na snagu u januaru i nadamo se senzorima za adultne dijabetičare tip 1 ", rekla je juče Pobjedi predsjednica Udruženja Lejla Martinović- Puzović.
Ovo udruženje je ranije pokrenulo peticiju kojom su tražili od nadležnih da se kategoriji odraslih pacijenata omogući pravo na besplatan senzor. Aktuelnim propisom na to pravo imaju djeca i studenti. Udruženje je tražilo da se uključe i odrasli, oni koji imaju 19 godina i ne studiraju i oni koji imaju 27 i više. Iako je peticiju potpisalo više od 6.000 građana, ona nije tada uvažena. O tome su tada polemisali poslanici, donosioci odluka u zdravstvu, te je konstatovano da nema novca da se obezbijede besplatni senzori za sve. Poslato je tada obećanje da će se potruditi da riješe problem u narednom periodu. Pojedini pacijenti su tada ukazivali na važnost korišćenja senzora, da je bolja opcija od trakica za mjerenje šećera u krvi, jer se aplicira na nadlakticu, ,,Blututom“, koji je povezan telefonom ili specijalnim aparatom, te da očitava stanje visine šećera u krvi tokom 24 sata.
Martinović-Puzović objašnjava da su nadležnima trebala dodatna tri miliona kako bi obezbijedili senzore za sve adultne pacijente.
"Naša peticija i zahtjevi su otvorili Pandorinu kutiju. Godinama ima velikih problema i bili su jako zainteresovani za cijelu priču. Odlučili su da naprave reformu pravilnika za medicinska pomagala, za dijabetičare. Oni imaju pravilnik i za djecu i za adultne pacijente i sada rade na tome ", rekla je ona.
Martinović-Puzović objašnjava i kako bi trebalo da se odvija refundacija za senzor. Podsjeća da, kada su u pitanju i djeca, refundacija je bila bolna tačka svim roditeljima. Komplikovana im je bila nabavka senzora iz inostranstva, a onda su morali da traže refundaciju od Fonda i svaka tri mjeseca da odlaze na konzilijum i da stalno prinose dokumenta.
"Mi nećemo više da pričamo o refundaciji. Nama je bitno da kao pacijenti kada odemo na pregled i kada se vidi da imamo kompleksnu situaciju sa našom bolešću da nam se propiše senzor i da ga podignemo u apoteci. Sve ostalo nas ne interesuje. Refundaciju treba da obavlja Fond, da refundira firmi koja predstavlja senzor. Tražimo da se to odvija između Fonda i firme", rekla je ona.
Ona dodaje da su na crnogorskom tržištu registrovana četiri senzora i da treba da se registruje peti.
"Dobar je momenat da se sve promijeni nabolje. Iz Fonda su zainteresovani. Čekamo rezultate ", rekla je ona.
Peticija nije prošla, nema novca
Ministar zdravlja Vojislav Šimun kazao je ranije na skupštinskom odboru na kojem se diskutovalo o peticiji Udruženja, da treba da budu svi strpljivi. Njihovi podaci, kako je tada navodio, pokazuju da je potencijalni broj pacijenata iznad 26 godina oko 2.200 do 2.700, te je kazao da zbog značajnih finansijskih uticaja ne bi mogli da usvoje ono što se traži peticijom. Ministar je rekao da kada bi primijenili ono što se traži peticijom, to bi koštalo i do pet miliona eura, a da je ukupni budžet za medicinska pomagala, iz kojeg se izdvaja i za senzore, tri miliona.
Mogu, kako je istakao tada, da, bez obzira na starosnu dob, prošire obim prava i uključe one kojima je ovakav vid usluge najpotrebniji, te da tu spadaju oni koji su na insulinskim pumpama. Takvih je 67 pacijenata i državu bi to koštalo oko 150.000 eura. Ministar je rekao da mogu da uključe i osobe sa invaliditetom, ističući da ih nema mnogo, ali da nemaju još konkretne podatke.
I direktorica podgoričkog Doma zdravlja Dragana Durković-Perović tada je u Skupštini komentarisala da je veliki broj pacijenata sa dijabetesom tip jedan diskriminisan, što nemaju pravo na senzore. Kazala je da broje 9.525 odraslih dijabetičara, da je na insulinu njih 2.336, a senzore, istakla je ona, koristi svega njih 29.
"Ne bih okarakterisao ovo kao diskriminaciju nego kao prioritet kojem je moguće izaći u susret u datom momentu sa perspektivom da se to proširi ", rekao je tada ministar Šimun.
Podsjetio je da se novi pravilnik koji omogućava senzor i pacijentima do 26. godine primjenjuje od 1. novembra 2023, te da planiraju da analiziraju kako će da funkcioniše do novembra, nakon čega bi krenuli u primjenu hrvatskog modela.
Na Odboru se polemisalo kako u Hrvatskoj pacijenti i sa dijabetesom jedan i dva imaju pravo na korišćenje senzora, ali da tamo postoji stroga kontrola, konzilijum, te da pacijenti ostaju bez usluge ukoliko se ne pridržavaju određenih pravila.
Bilježili zloupotrebe
Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Vuk Kadić navodio je da je praksa svuda u svijetu pokazala da se uz tu kombinaciju najbolje kontroliše nivo šećera u krvi. Kazao je da njihova analiza pokazuje da svaki četvrti osiguranik koji koristi insulin preko Fonda je podigao više od maksimalne doze insulina koja mu je potrebna za mjesečnu terapiju. Rekao je da to znači da dolazi do zloupotreba, da su pacijenti nemarni i navodio je primjer da za vrijeme slava, Nove godine uvode sebe u neku vrstu povećanog nivoa šećera u krvi, a onda im senzori služe da ga prate i onda povećavaju nivo insulina.
"Ako je neko na pumpi, to se neće desiti. Imamo opravdanje zašto vezujemo pumpu i senzore", rekao je on.
U Skupštini je tada ukazano i na važnost preventivnog ulaganja u zdravlje, te da je skupo liječenje od posljedica koje izaziva dijabetes, na koje se troše milioni. Iznošeni su podaci da, recimo, oko 500 ljudi godišnje dobije srčani udar zato što je dijabetes ostavio probleme na srcu, te da se vrlo slično dešava i sa krvnim sudovima mozga, ekstremitetima...
