Da Crna Gora ima ozbiljan problem sa takozvanim duplim biračima pokazali su i rezultati predsjedničkih izbora, primarno u svjetlu činjenice da je novoizabrani predsjednik naše zemlje Jakov Milatović, prema analizama, dobio novih, najmanje 21 hiljadu birača, mimo onih koji su u prvom krugu podržali ostale kandidate, osim Draginje Vuksanović-Stanković, a čiji su glasovi, u drugom krugu, otišli Milatoviću.
Osnovano se može posumnjati da većinu od tog ,,viška“ glasova, koji značajno premašuje ukupni zbir onih koji su podržali Andriju Mandića, Aleksu Bečića, Gorana Danilovića u prvom krugu, čine - ,,dupli birači“ iz Srbije i BiH.
Kamere Ministarstva unutrašnjih poslova, dostupne javnosti, prestale su da rade na svim graničnim prijelazima oko pet sati ujutro, 2. aprila, i proradile oko podne, nakon burnih reakcija građanki i građana na društvenim mrežama.
Iz MUP-a su saopštili da nije bio u funkciji „video nadzor koji je javno dostupan zbog opterećenja na infrastrukturi“, ne pojašnjavajući o kakvom se opterećenju radilo.
Rekli su da je, za razliku od javnog, „interni video nadzor graničnih prijelaza“ u potpunosti bio funkcionalan sve vrijeme, te da je „snimljeni materijal adekvatno zaštićen i dostupan u slučaju potrebe nadležnim organima“.
Jesu li nadležni organi, prije svih tužilaštvo, zatražili uvid u snimke - za sada nema informacija.
Član biračkog odbora na jednom biračkom mjestu u Nikšiću rekao je Pobjedi da je u tom gradu 2. aprila „glasao ogroman broj ljudi koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, što nije bio slučaj u prvom krugu“.
Na dan lokalnih izbora u Crnoj Gori, 22. oktobra prošle godine, mediji su izvijestili o velikim gužvama na graničnom prijelazu sa Srbijom – Dobrakovo, đe su sveštenici Crkve Srbije dočekivali putnike, sa fasciklama u rukama, kako se pretpostavlja, kako bi ih uputili gdje treba da glasaju.
Analize izbornog dana u Podgorici pokazale su nagli priliv birača sa strane u periodu od 18 do 19 sati, 22. oktobra, što je, kako se vjeruje, posljedica organizovanog dovođenja upravo ,,duplih birača“.
Iz NVO CEMI, koja godinama prati izborne procese u Crnoj Gori i analizira ih, u februaru su upozorili na problem „duplih birača“.
Ova organizacija je, inače, prva i upozorila na ovaj problem, nakon što je „duple birače“ otkrila u biračkom spisku Herceg Novog i Nikšića uoči lokalnih izbora 2021. godine, na nivou 10 odsto. Međutim, MUP se tada pozvao na mišljenje Agencije za zaštitu ličnih podataka i zaustavljena je identifikacija nezakonito upisanih birača.
Procjene CEMI-ja su da je duplo upisanih birača, koji osim u Crnoj Gori, biračko pravo ostvaruju i u Srbiji, potencijalno čak - između pedeset i osamdeset hiljada.
"Ne postoji spremnost država regiona da dostave podatke o upisanim biračima u njihovim državama, kako bi se upoređivanjem vidjelo koliko crnogorskih državljana istovremeno ostvaruje biračko pravo i u Crnoj Gori i državama regiona", rekla je u februaru izvršna direktorka ove organizacije Ana Nenezić za Radio Slobodna Evropa.
Objasnila je kako se „države regiona pozivaju na zaštitu tajnosti podataka o ličnosti, zbog čega ne dostavljaju Crnoj Gori potrebnu dokumentaciju, kako bi se riješio problem sa duplo upisanim biračima“.
Problem „duplih birača“ registrovala je i Evropska komisija u posljednjem izvještaju za 2022. godinu.
"Nema sveobuhvatne revizije za povećanje povjerenja javnosti u birački spisak, na primjer kroz sprovođenje terenskih testova. Potrebno je da nadležni organi temeljno istraže prethodne tvrdnje o dvostruko registrovanim glasačima u jednoj ili više zemalja regiona", piše u Izvještaju EK.
Pobjeda je u januaru objavila analizu u kojoj smo ukazali da ogromna nesrazmjera između broja birača i broja stanovnika, koji su se gotovo izjednačili, ukazuje da birački spisak nije tačan niti ažuran. Evropski standard je da taj odnos bude 70 odsto, a kod nas je broj birača u odnosu na broj stanovnika čak 88 odsto.
U čak pet opština u našoj zemlji, kako smo pisali, veći je broj birača nego stanovnika?!
MUP raspolaže konkretnim dokazima o postojanju najmanje 3.500 dvostruko upisanih birača, ali MUP Srbije nije pozitivno odgovorio na zahtjeve za provjeru tih osoba.
Do 30. avgusta 2020. godine, aktuelna parlamentarna većina, dok su bili opozicija, u kontinuitetu je imala primjedbe na birački spisak i zahtijevala kontrolu i ažuriranje.
U martu 2021. godine opoziciona Demokratska partija socijalista podnijela je 954 krivične prijave, protiv svake osobe pojedinačno za koju su imali dokaze da su duplo upisani birači u Nikšiću. Nijesu nam saopštili kakva je sudbina tih prijava.
Prijavu je tada inicirala i NVO Montenegro internešenel, kojom su obuhvatili i nadležne u MUP-u, kao i poslanike u Skupštini Crne Gore koji su upisani u birački spisak druge države. U dopuni krivične prijave ukazali su i na činjenicu da je u biračkom spisku u Nikšiću upisana čitava porodica Bogoljuba Šijakovića, nekadašnjeg ministra u Vladi Srbije.
Kako su nam rekli, nikada nijesu dobili odgovor na krivičnu prijavu.
A Crnoj Gori u junu slijede novi izbori – vanredni parlamentarni i opet sa nesređenim biračkim spiskom.
