Ministarstvo finansija (MF) planira da u prvoj polovini iduće godine isplati sva preostala potraživanja bivšim radnicima nekadašnje fabrike „Radoje Dakić“ kojima se, prema posljednjem izvještaju Privrednog suda, duguje još 7,84 miliona eura – odgovorili su Pobjedi iz resora Novice Vukovića na pitanje kada će ostali „dakićevci“, koji po pravdu nijesu išli do Strazbura, naplatiti svoja potraživanja.
Ipak, kako navode iz MF, nije isključeno ni da će ovaj iznos isplatiti do kraja ove godine, ukoliko u ovogodišnjem budžetu ostane novca za to.
S druge strane, iako je država odgovorna što bivši „dakićevci“ duže od deceniju i po ne uspijevaju da se namire na osnovu pravosnažnih presuda domaćih sudova, što je u više navrata utvrdio i Evropski sud za ljudska prava (ESLJP) u Strazburu, ipak će tražiti da joj se novac iz budžeta isplaćen pojedinim radnicima na osnovu presuda Suda u Strazburu, nadomjesti iz stečajne mase. Da država ima pravo na to, Pobjedi su kazali iz Privrednog suda koji skoro osam godina vodi stečaj „Radoja Dakića“.
- Zakon predviđa mogućnost da Crna Gora, u slučaju isplate potraživanja bivšim radnicima, stupi na njihovo mjesto kao povjerilac u stečajnom postupku, ali odluku o pravima i obavezama države i bivših zaposlenih u takvoj situaciji će donijeti sud kada se za to steknu uslovi – kazali su iz Privrednog suda.
Izmjena Liste potraživanja
Kada od MF stigne tačan podatak koliko je isplaćeno po tom osnovu, zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojana Ćirović pokrenuće proceduru da ova sredstva vrati u budžet. Prema do sada dostupnim podacima, iz budžeta je na osnovu sedam presuda ESLJP isplaćeno ukupno 6,29 miliona eura.
- Država ima pravo da isplaćena potraživanja bivših zaposlenih „Radoje Dakić,“ po osnovu presuda Suda u Strazburu, potražuje od stečajnog dužnika „Radoje Dakić“ podnošenjem Prijedloga za izmjenu Liste priznatih i osporenih potraživanja, u skladu sa čl. 307 Zakona o obligacionim odnosima, kojim je propisano da kada obavezu ispuni lice koje ima neki pravni interes u tome, na njega prelazi po samom zakonu u času ispunjenja povjeriočevo potraživanje sa svim sporednim pravima i garancijama njegovog ispunjenja - kazala je Ćirović Pobjedi.
Dodaje da je u toku priprema prijedloga za namirenje isplaćenih potraživanja iz stečajne mase po, kako navodi, pravnom osnovu zakonske subrogacije, koji će uputiti Privrednom sudu.
- Za slanje zahtjeva nam je potreban tačan iznos koji očekujemo od MF, koje jedino raspolaže traženim podatkom – kazala je Ćirović.
Iz Privrednog suda ukazuju da je Vlada, na osnovu obaveza iz presuda Suda u Strazburu, u više navrata isplatila potraživanja bivših radnika, te da ta sredstva nijesu isplaćena iz stečajne mase. Potvrđuju podatak da je za potpuno namirenje svih ostalih bivših radnika u stečaju potrebno 7,84 miliona eura.
- U tom pravcu, Vlada je pristupila izradi Akcionog plana za namirenje, kojim će utvrditi dinamiku isplate potraživanja bivšim radnicima – kazali su iz suda podsjećajući da je Vlada u maju zadužila MF i Ministarstvo pravde da pripreme ovaj plan.
Izvještaj Komitetu ministara
Na obaveze prema presudama Suda u Strazburu, Vladu je do sada u više navrata podsjećala i zastupnica Crne Gore pred ovim sudom Katarina Peković, koja je nedavno izvještaj o postupanju po šest presuda uputila Komitetu ministara Savjeta Evrope koja sprovodi nadzor. U informaciji objavljenoj na sajtu Kancelarije Zastupnice stoji da se prilikom izvršenja ovih presuda, država ne ograničava samo na isplatu novca, već ima i obavezu da sprovodi određene mjere kako bi se prekinula povreda prava koju je Sud u Strazburu utvrdio, odnosno kako bi se otklonile njene posljedice i spriječile buduće povrede.
U izvještaju Komitetu ministara Peković je ukazala da je država na osnovu šest presuda isplatila 4,75 miliona eura, te da je sprovedeno više opštih mjera kako bi se izbjeglo dalje kršenje prava. U međuvremenu je na naplatu stigla još jedna grupa od 88 bivših „dakićevaca“ kojima je po sedmoj presudi Vlada isplatila 1,54 miliona eura, a koji nijesu obuhvaćeni ovim izvještajem.
Iako je stečajni upravnik ,,Dakića” Miloš Popović donio odluku na osnovu kojih je trebalo da se naplati ova grupa radnika od prodate imovine, Peković je u septembru obavijestila Vladu da će ta sredstva ipak morati da se isplate iz budžeta, jer Popovićeva odluka, zbog prigovora, još nije bila pravosnažna, a rok za postupanje po presudi je isticao 16. oktobra. U njenom izvještaju se navodi i da je u Strazburu u toku još jedan postupak po istom osnovu, te da je država iskazala namjeru da i taj dug izmiri u roku od tri mjeseca, kako je i do sada nalagao Sud u Strazburu u svojim presudama.
Tako je, na osnovu ovih presuda, izmiren dug prema ukupno 601 bivšem radniku kojima je utvrđena povreda prava na pravično suđenje i zaštitu imovine. Sud je, u skladu sa dosadašnjom dobro ustanovljenom sudskom praksom, zauzeo stav da nadležni državni organi nijesu uložili sve neophodne napore da obezbijede potpuno i pravovremeno izvršenje odluka donijetih u korist bivših radnika.
Evropski sud za ljudska prava je u svih sedam presuda odbio zahtjev da im se isplati naknada za nematerijalnu štetu, imajući u vidu da je Ustavni sud Crne Gore već utvrdio povredu prava na pravično suđenje i mirno uživanje imovine i po tom osnovu dosudio po 2.000 eura svakom podnosiocu ustavne žalbe.
Tim odlukama, Ustavni sud je, osim obaveze državi da isplati ove naknade, Privrednom sudu naložio da obezbijedi najviši mogući stepen namirenja povjerioca u stečaju uz obavezu izvještavanja. Sa takvom odlukom nijesu bile saglasne sve sudije Ustavnog suda, pa su Miodrag Iličković i Milorad Gogić izdvojili mišljenje ocjenjujući da je Vladi trebalo nametnuti obavezu isplate kompletnih potraživanja, jer je država morala da osigura mehanizme kako bi se pravosnažne presude izvršile.
