Francuski hirurg Žoel le Skuarnek, koji je ranije optužen za teško silovanje i seksualno zlostavljanje 299 osoba, u međuvremenu priznao je istražiteljima mnoge optužbe koje mu se stavljaju na teret i suočiće se sa novim suđenjem koje počinje 24. februara.
Le Skuarnek (74) će se suditi po novim optužbama u bretonskom gradu Van, u najvećem slučaju seksualnog zlostavljanja djece u istoriji Francuske, piše Rojters.
Suđenje se održava u trenutku kada se Francuska preispituje po pitanju seksualnih zločina, nakon što je Dominik Peliko osuđen u decembru zbog drogiranja svoje supruge i pozivanja desetina muškaraca u njihov dom da je siluju. U tom šokantnom slučaju, još 50 muškaraca je osuđeno za silovanje.
Kako podsjeća ovaj medij, kada je policija u zapadnoj Francuskoj 2017. godine pretražila dom hirurga Žoela le Skuarneka nakon što je silovao svoju šestogodišnju komšinicu, pronašla je skladište dječije pornografije.
Takođe su otkrili elektronske dnevnike koji su, kako se činilo, detaljno opisivali skoro tri decenije silovanja i seksualnih napada na stotine njegovih mladih pacijenata u bolnicama širom regiona.
Le Skuarnek je 2020. osuđen na 15 godina zatvora zbog silovanja i seksualnog zlostavljanja svoje komšinice, kao i dvije rođake i četvorogodišnjeg pacijenta.
Međutim, istraga se nastavila u vezi sa navodnim žrtvama evidentiranim u njegovim zapisima. Tužioci su ga na kraju optužili za teško silovanje i seksualno zlostavljanje 299 osoba, od kojih su mnoge bile djeca, a neke su bile pod anestezijom u trenutku kada se navodno zlostavljanje dogodilo.
Kako prenose mediji, iz tužilaštva su naveli da je optuženi priznao istražiteljima mnoge optužbe koje mu se stavljaju na teret. Njegovi advokati odbili su da komentarišu slučaj prije suđenja.
Slučaj Le Skuarneka postavlja ozbiljna pitanja o javno finansiranom zdravstvenom sistemu Francuske, tvrde žrtve i grupe za zaštitu prava. Uprkos presudi za dječiju pornografiju iz 2005, Le Skuarnek je nastavio da radi u javnim bolnicama sve do hapšenja 2017. godine.
Fransoa, jedan od tužilaca u ovom slučaju koji je imao 12 godina kada ga je Le Skuarnek navodno zlostavljao, rekao je da se nada da će ovaj proces dati odgovore na pitanje kako ga je sistem iznevjerio.
„Shvatam da nije trebalo da me taj hirurg operiše,“ rekao je Fransoa za Rojters, koji nije želio da mu se objavi prezime. „Osjećam da su me vlasti iznevjerile. Zašto niko nije zabranio ovom hirurgu da radi sa djecom?“
Nakon otkrića Le Skuarnekovih dnevnika 2017, istražitelji su počeli da identifikuju potencijalne žrtve upoređujući opise iz dnevnika sa bolničkim evidencijama. Iako se mnogi pacijenti koji su bili pod anestezijom nijesu sjećali navodnog zlostavljanja, psihijatri su dokumentovali simptome posttraumatskog stresnog poremećaja kod žrtava, prema sudskim dokumentima.
Matis Vine imao je 10 godina 2007. kada su ga otac i djed odvezli u bolnicu u Kimperleu zbog bolova u stomaku. Djed, Rolan Vine (78), se seća da je upoznao Le Skuarneka i nije ništa posumnjao kada je hirurg naredio da Matis provede noć sam u bolnici, rekao je za Rojters.
U dnevniku, Le Skuarnek je zapisao da je seksualno zlostavljao dječaka tog i narednog dana.
Nakon posjete bolnici, Matis se nikada nije oporavio, rekao je Vine. Kasnije je postao zavistan od alkohola i droga. Preminuo je od predoziranja 2021. u 24. godini, tri godine nakon što je saznao od policije da je zlostavljan.
Vine i njegova supruga, koji su takođe tužioci u slučaju, vjeruju da je Matis oduzeo sebi život i za njegovu smrt krive Le Skuarneka.
Le Skuarnek je 2005. osuđen na uslovnu kaznu od četiri mjeseca zatvora zbog posjedovanja dječije pornografije. Već sljedeće godine dobio je posao kao hirurg u javnoj bolnici u Kimperleu.
Prema sudskom dokumentu, psihijatar u bolnici je 2006. upozorio upravu na zabrinjavajuće ponašanje Le Skuarneka, ali je hirurg nastavio da radi sa djecom.
Tužilaštvo u Lorijenu, na čelu sa Stefanom Kelenbergerom, koje je vodilo istragu o navodnim zločinima Le Skuarneka, pokrenulo je posebnu preliminarnu istragu kako bi utvrdilo da li postoji krivična odgovornost institucija ili pojedinaca koji su mogli da spriječe zlostavljanje.
