Svakog dana ljudi širom svijeta troše ogromne količine prirodnih resursa, zbog čega je ugrožena jedna trećina svih životinjskih i biljnih vrsta. Dnevno izumre oko 130 vrsta. Elza Nikel iz njemačkog ministarstva za zaštitu okoline, podsjeća na jedno obećanje: „Međunarodna zajednica sebi je zadala cilj da do 2010. godine zaustavi gubitak biološke raznolikosti. Ali cilj nije postignut. Gubici su još uvek dramatični.“
Novac ne pomaže
Na međunarodnoj konferenciji o bioraznolikosti u Japanu, zemlje potpisnice žele konačno da ispune svoje obećanje i zaustave, kako navode naučnici, najveće izumiranje od vremena kad su prije 65 miliona godina nestali dinosaurusi. Manfred Nikiš, direktor zoološkog vrta u Frankfurtu i član vijeća stručnjaka za ekološka pitanja, navodi da je pritom svima jasno da će „ako se ne odlučimo da zagarantujemo opstanak bioraznolikosti, propratni troškovi biti mnogo veći. I neće to biti samo skupo, nego mnogo toga sa novcem više neće moći ni da se ispravi. Na primjer, ne možete gubitak plodnog zemljišta, kojega trenutno u svijetu imamo dovoljno na raspolaganju, jednostavno time podmiriti što ćete tu kasnije uložiti nekoliko eura.“
O prijedlogu intenzivnijeg uspostavljanja zaštićenih područja prirode Manfred Nikiš kaže da to može da spriječi izumiranje neko vrijeme i nekoliko vrsta, ali da to ne može da bude dugoročno rješenje. „Potrebna nam je potpuna reorganizacija poljoprivrednog sektora u svijetu. I to je prije svega političko pitanje“, kaže Nikiš.
Načinom kojim živimo sve brže uništavamo život oko sebe, upozorio je Ahim Stener, direktor UN- ovog programa zaštite okoline. Nastavi li se ovakvim tempom zagadjenja okoline u idućih deset godina mogle bi izumrijeti mnoge biljne i životnjske vrste.
Direktor Zoološkog instituta u Londonu Džonatan Baile izjavio je kako očekuje da ishod skupa bude ambiciozni međunarodni dogovor .
"Nekada smo upozoravali na moralne ili etičke razloge zbog kojih želimo spasiti biološke raznolikosti. Ali onda smo počeli vrijednovati stvari na temelju tržišta. ", rekao je Baile.
UN-a kaže da svijet nije uspio doći do cilja, postavljenog u 2002. da 2010. – bude Međunaroda godina biološke raznolikosti.Biolozi upozoravaju da neke vrste nestaju brzinom i do 1.000 puta bržom od prirodnog gubitka. Izumiranje prijeti za više od petine svjetskih biljnih vrsta i kopnenih životinja. Prijetnja se odnosi i na trećinu vrsta slatkovodnih riba.
To je uglavnom zbog uništavanja staništa, širenja poljoprivrede, sječe šuma, prekomjernog iskorištavanja bioloških resursa, ali i prvenstveno zbog klimatskih promjena.
Bioraznolikost potrebna i za zaustavljanje klimatskih promjena
Politička volja trebalo bi da se dokaže i u Japanu. Do kraja konferencije o bioraznolikosti, koja traje do 29. oktobra, zemlje učesnice trebalo bi da se usaglase o 20 strateških ciljeva za narednu deceniju. Da li će ti ciljevi ovoga puta biti ispunjeni, s obzirom na to da zadati ciljevi za 2010. nisu, ostaje da se vidi narednih godina. Ali se svakako mora konstatovati da nam ne preostaje još puno vremena. Sa svakom šumom koja nestaje i svakom rijekom koja se zagađuje, izumiru životinjske i biljne vrste, koje su neophodne da bismo donekle zaustavili i klimatske promene.
Hele Jepesen / Marina Martinović(DW)-Mirjana Rakela(RSE)
