Funkcioneri, njih 119, koji su tokom pandemijske krize 2020. godine zauzimali najviše pozicije u državi, a kojima je odlukom Vlade, u znak solidarnosti, prepolovljena plata tokom dva mjeseca, počeli su da traže naknadu štete.
Prva presuda donijeta je početkom godine kada je Viši sud preinačio presudu kotorskog suda i usvojio tužbu Mijomira Pejovića (Demokrate), nakon čega se prešlo na mirno rješavanje. To je navedeno u izvještaju zaštitnice imovinsko-pravnih interesa Bojane Ćirović za drugi kvartal.
Na jučerašnjoj sjednici Vlade, ministar finansija Aleksandar Damjanović je kazao da je Vlada tada, vjerovatno dobronamjerno, donijela odluku da prepolovi zarade ministrima, poslanicima i sudijama, da bi se pokazala jedna vrsta solidarnosti.
Ne osuđuje, kako kaže, nikoga ko koristi zakonska prava, ali navodi da on to nikada ne bi uradio. Premijer Dritan Abazović je kazao da nije problem da svako ostvari svoje zakonsko pravo.
PREDOMISLILI SE
"Neka im je srećno, država će platiti svoje obaveze, samo želim da ukažem na paradoks. Prvo su se svi solidarisali i prihvatili da se u korist građana koji su bili ugroženi odreknu dijela svojih zarada, tri godine ćutali, a sad vide priliku da se naplate od države. Nije problem, samo da ostane pribilježeno. Isto su neki službenici prošle vlade radili sa godišnjim odmorima, pa su kada je došla druga vlada tražili da im se odmor plati, jer ga navodno nijesu dobili. Ove godine smo promijenili taktiku i počeli da donosimo rješenja za godišnje odmore zbog čega ćemo uštediti mnogo novca građanima", kazao je Abazović kritikujući i zloupotrebu Zakona o slobodnom pristupu informacijama dodajući da to nije ni patriotski ni u službi transparentnosti.
Ćirović je u izvještaju navela da državne institucije i dalje ne postupaju po presudama, rješenjima o izvršenju i fakturama kojima ne prigovaraju niti ih vraćaju, zbog čega se iz budžeta i dalje odlivaju sredstva za prinudnu naplatu i kamate.
Tako ni Tužilački savjet ne isplaćuje nagrade advokatima za službene odbrane, vještacima, tumačima i ostalim učesnicima u postupcima, pa se u izvršenjima kojih dnevno stigne i 200, plaća gotovo petostruko veća suma. Radni sporovi su i dalje najčešći u ministarstvima odbrane i unutrašnjih poslova, a uglavnom se odnose na prekovremeni, noćni i rad u vrijeme praznika, neiskorišćene odmore, neisplaćeni topli obrok i dnevnice. Neobjašnjivo je, kako navodi, da ovi sporovi i dalje stižu pred sud, jer postoje svi uslovi da se mirno rješavaju kako bi zaposleni dobili što im pripada, a država ne bi trpila dodatne troškove.
Sve brojniji su sporovi zbog diskriminacije lica sa invaliditetom zbog nemogućnosti pristupa institucijama, zbog čega je Ćirović ukazala da je neophodno da se otklone sve barijere u objektima u javnoj upotrebi kojima se onemogućava pristup, kretanje i boravak lica smanjenje pokretljivosti i sa invaliditetom.
Sporovi
Ćirović je izdvojila više sporova protiv države, između ostalih Kips gradnje koji traži naknadu štete, još neutvrđene vrijednosti, zbog nemogućnosti realizacije investicije, Fakulteta za državne i evropske studije zbog nedonošenja odluke o studijskim programima od javnog interesa na privatnim fakultetima i donošenja odluke o finansiranju vjerskih škola Medresa i „Sveti Sava“ ukupne vrijednosti 1,4 miliona eura bez zakonskog osnova.
Ovaj fakultet zbog diskriminacije traži 450.000 eura. Više je sporova zbog povreda prava na slobodu, jednakost, dostojanstvo, te prava na psihički integritet tokom stavljanja u karantin.
U jednom od takvih sporova traži se odšteta od pet hiljada eura. Zbog diskriminacije odštetu od 15.000 eura traži i bivša sutkinja Vrhovnog suda Svetlana Vujanović zbog prestanka funkcije dvije godine ranije nego njenim muškim kolegama, a isto traže ranije državne tužiteljke zbog odluka Tužilačkog savjeta.
Pred hercegnovskim Osnovnim sudom vodi se i 4,5 miliona vrijedan spor u kojem Opština Sarajevo traži obeštećenje za nekadašnji hotel „Plaža“ u Zelenici sa parkom i plažom, oko kojeg se takođe vodi i postupak pred Komisijom za povraćaj i obeštećenje.
Ćirović navodi i da je Apelacioni sud po hitnom postupku i to u roku od jednog dana potvrdio presudu Privrednog suda kojom je kompaniji Inžinjering put, koja je tužila Upravu javnih radova, dosuđeno preko 390.000 eura.
Prema podacima Ministarstva finansija, tokom drugog kvartala se po osnovu presuda odlilo 3.213.511,74 eura. U ovom periodu primljeno je 960 tužbi, od čega polovinu podgorička kancelarija.
Zaštitnik je postupao u 2.587 izvršnih predmeta, 280 upravnih sporova, te izdao 13 pravnih mišljenja na zahtjev institucija. Pred Centrom za alternativno rješavanje sporova zaključeno je 108 poravnanja, što je otprilike polovina od ukupno vođenih.
