Sci/Tech

Otapanje glečera na istoku Grenlanda pokrenulo veliko klizište

Nakon godinu riješena misterija devetodnevnih vibracija na planeti: Dogodio se megacunami

U septembru prošle godine se usljed otapanja glečera pokrenulo veliko klizište, što je na Grenlandu za posljedicu imalo megacunami visok 198 metara.

Planina u Dikson fjordu, istočni Grenland, 12. avgusta 2023. prije klizišta Foto: Søren Rysgaard / Danish Army
Planina u Dikson fjordu, istočni Grenland, 12. avgusta 2023. prije klizišta
Portal AnalitikaIzvor

Zatim je uslijedilo ono što je za naučnike do sada bilo neobjašnjivo, a to je devetodnevna misteriozna vibracija na planeti Zemlji. Naučnici sada imaju odgovor na pitanje što se zapravo dogodilo, a taj odgovor je objavljen u naučnom časopisu Science.

Naime, studijom je utvrđeno da Arktik ulazi u neizvjestan period, što je posljedica rasta globalne temperature zbog ljudskih aktivnosti.

Koautor spomenute studije i seizmolog na University College London Stiven Hiks (Stephen Hicks) je napomenuo da su pojedini seizmolozi mislili da su im instrumenti pokvareni kada su počeli registrovati vibracije kroz tlo. Signali zemljotresa obično traju nekoliko minuta, a tada su signali trajali devet dana.

Seizmolozi su pratili signale do istočnog Grenlanda, ali nijesu mogli odrediti konkretnu lokaciju. Shodno tome, kontaktirali su kolege u Danskoj, koji su dobili izvještaj o cunamiju izazvanom klizištem na području regije Dikson (Dickson) fjord.


Planina nakon klizišta, 19. septembra 2023.

 


Nakon toga je pokrenuta jednogodišnja saradnja 68 naučnika iz 15 država, koji su prošli kroz seizmičke, satelitske i podatke s terena. Osim toga, napravili su simulaciju cunamija kako bi riješili zagonetku.

Kristijan Svennevig (Kristian Svennevig) s Univeziteta Kopenhagen je ono što se dogodilo nazvao "kaskadna opasnost" uzrokovana klimatskim promjenama. Godinama se topio glečer u podnožju ogromne planine koja se uzdiže skoro 1.200 metara iznad Dikson fjorda.

Kako se glečer topio, planina je postajala sve nestabilnija, a onda se urušila 16. septembra prošle godine. To je za posljedicu imalo nastanak kamenja i krhotina u vodi, čija je količina bila dovoljna da se napuni 10.000 olimpijskih bazena. Konačna posljedica je bio megacunami, jedan od najviših cunamija u novijoj istoriji, tj. talas koji se duže od sedam dana u uskom fjordu kretao naprijed-nazad svakih 90 sekundi.

Zapravo je riječ o fenomenu seša, koji podrazumijeva ritmičko kretanje talasa u zatvorenom prostoru, slično kao kretanje vode u kadi. Iako su seševi dobro poznati, naučnici ranije nijesu znali da mogu trajati toliko dugo.

"Da sam prije godinu govorio da seš može trajati devet dana, ljudi bi odmahivali glavom i kazali da je to nemoguće", istakao je Svennevig, koji je otkriće uporedio s iznenadnim pronalaskom nove boje u dugi.

Naučnici su utvrdili da je taj seš stvorio seizmičku energiju u Zemljinoj kori. U cunamiju niko nije povrijeđen, ali je uništio vjekovne objekte kulturne baštine i oštetio praznu vojnu bazu. S obzirom na to da je cunami bio na uobičajenoj ruti kruzera, posljedice bi bile razorne da se u tom trenutku neko zadesio.

Svennevig je ukazao da Grenland nikada nije doživio ovakvo klizište i ovakav cunami, objavio je CNN, prenosi Klix.ba.

Portal Analitika