Autori obavještenja na Telegram kanalu Vagnera navode da tim centra svoju misiju naziva sprovođenjem javne diplomatije, čiji je cilj da jača i razvija prijateljske odnose između Rusije i Srbije uz pomoć "meke moći", te da se "Orlovi", kao štićenici tog centra bave "informacionim obračunom sa ruskim liberalima koji su otišli u Srbiju i tamo pokušavaju da sprovode antiruske aktivnosti u cilju diskreditacije Rusije i pogoršanja odnosa između ruskog i srpskog naroda".
Pretraga Glasa Amerike kroz registrovana udruženja u Agenciji za privredne registre Srbije nije dala nikakav rezultat ni pod navodnim imenom registrovanog centra, ni pod imenom njegovog navodnog osnivača, odosno na toj lokaciji nema potvrde da je slično udruženje osnovano.
"Sto odsto lažna vijest"
Petar Nikitin, ruski antiratni aktivista koji živi u Beogradu, kaže da je "sto odsto siguran da nikakav Vagner centar u Srbiji nije otvoren".
"Radi se o lažnoj vij esti",rekao je on za Glas Amerike. "Ta lažna vijest dolazi od kanala 'Z orlovi', koji se vodi u Sankt Peterburgu na ruskom jeziku i koji se koristi za promociju srpsko-ruskog prijateljstva, a u stvari se bavi propagandom i širenjem lažnih vijesti".
Za Aleksandra Lisova, Nikitin kaže da radi u Sankt Peterburgu i da je sasvim siguran da je plaćen od struktura Jevgenija Prigožina, vlasnika Vagnera.
Zašto se ova vijest pojavila sada? Nikitin kaže da pretpostavlja da je to reakcija na objavu da su Rusi u Beogradu upravo osnovali Rusko demokratskog društvo.
"Njihov cilj je da preplaše ljude, da se ljudi ovdje u Srbiji plaše da učestvuju i našim aktivnostima, da ljudi javno govore i tako dalje. Jer, Vagner je za svakog Rusa, pa i za svakog Ukrajinca, sinonim za grupu ubica. To su ljudi koji pljačkaju i ubijaju u Ukrajini i širom svijeta. Oni imaju čuvenu maksimu da je njihov biznis smrt i da biznis 'ide dobro', objavili su video kako udarcima u glavu ubijaju čovjeka za koga smatraju da je izdajnik, tako da kada se pojavljuju neke takve objave o grupi Vagner, to uplaši ljude koji su u Srbiji", zaključuje Nikitin za Glas Amerike.
Urednik Balkanske bezbjednosne mreže i vojni analitičar Aleksandar Radić podsjeća da je po zvaničnim podacima već do novembra više od 140.000 Rusa zatražilo privremeni boravak u Srbiji i da to "naravno privlači političku pažnju" i "podrazumijeva neke rekcije bezbjednosnog sistema Rusije".
"Jer, to su ljudi koji su izbjegli učešće u ratu, ali ono što je jako važno je da su to uglavnom i ljudi koji pripadaju srednjoj klasi, koji se bave intelektualnim poslovima, imaju jako razvijene društvene mreže... Znači, to je jedan kvalitetan sloj ljudi i za očekivati je da prema njima postoji pažnja i, s obzirom na to da su oni prirodno socijalno stvorili novi ambijent u Beogradu, to je za zvaničnu Moskvu izvor možda gunđanja, možga glasova koji joj se neće svidjeti, pa prvo kreću sa provokacijama da bi se pokazalo da misle na njih, da ih vide. Da li je preduzeta neka akcija u propagandnom smislu, to ćemo da vidimo, ali izvjesno je da će uslijediti neka reakcija",ocenjuje Radić za Glas Amerike.
On podsjeća da je Srbija do sada na zvaničnom nivou, na nivou institucija, pokazala spremnost da sarađuje sa ruskim vlastima kada je riječ o suzbijanju djelovanja političke opozicije. Podsjetio je na zvanične informacije da je lično Aleksandar Vulin, sada šef Bezbjednosno-informativne agencije, a ranije kao šef Ministarstva unutrašnjih poslova, dostavljao informacije o ruskim opozicionim aktivnostima u Srbiji direktno u Moskvi.
"Ali, tu je riječ bilo o organizovanim partijama. Mislim da je za zvaničnu Moskvu mnogo veći izazov to tiho mnoštvo ljudi koji nisu politički organizovani, ali koji mogu da doprinesu stvaranju neke drugačije slike na terenu gdje su za rusku stvar do sad imali potpuno pozitivnu naklonost, jer većina medija je vrlo naklonjena Rusima, kao što je i većina ljudi koji komentarišu rat na javnoj sceni izrazito proruskih pogleda".
U takvoj situaciji,"boravak jedne mase ljudi koji misle drugačije, koji su autentični utoliko što su Rusi i što nisu ljudi sa Balkana",a koji sada mogu da ponude drugačiju misao,"očigledno bi mogla da uzdrma taj čvrst stav u srpskom javnom mnjenju i šta drugo očekivati nego da će Moskva nešto da preduzme".
Vagner - veoma ozbiljna tema
Na pitanje gdje je pozicija obaveštajnih i bezbjednosnih službi Srbije i da li Srbija može da počne da trpi konkretne probleme u slučaju ove vrste produbljivanja odnosa sa Rusijom i ponajprije sa organizacijom kao što je Vagner, Radić naglašava da je Vagner" veoma ozbiljna tema koja daleko nadmašuje samu situaciju na frontu kod Bahmuta":
"Narušavanje državnog monopola (sile), u ovom slučaju ruske države, od strane jedne organizacije koja je paravojna, može da bude jako opasno, tim više što Vagner očigledno ima i svoje propagandne centre, medijsko prisustvo, obavještajnu djelatnost... to prerasta u zaokruženu, samodovoljnu organizaciju koja postaje politički faktor i naravno da bi njeno djelovanje u Srbiji bilo povod da se zapitamo šta se dešava".
On konačno zaključuje da u poziciji u kojoj se nalazi Srbija nedopustiva aktivnost bilo koja organizacije tog formata, bez obzira što bi njihova aktivnost bila bar u početku benigna i svodila bi se na informisanje.
"Ideja da neko nekog zastrašuje, nedopustiva je i neprihvatljiva za zemlju koja se drži striktne neutralnosti po pitanju sukoba na istoku", kaže Radić.
Sa rezervom, ali bez potcjenjivanja
Boris Varga, politkolog i novinar, kaže za Glas Amerike da sve informacije koje dolaze iz Rusije treba uzimati sa rezervom, ali i da ih "nikako ne treba potcjenjivati".
"Svaku poruku ovog tipa, poput vijesti u vezi sa grupom Vagner, treba tretirati kao akciju pokrenutu od strane Putinovog režima s ciljem izučavanja i oblikovanja javnog mnjenja u Srbiji", kaže Varga.
Zapad je u Srbiji, konstatuje Varga, izgubio medijski rat još prije početka agresije na Ukrajinu.
"I to se nije odigralo preko noći, dominacija ruskog narativa tu raste od 2014, a prati je uspostavljanje kontrole vladajućeg SNS-a nad svim uticajnim medijima", kaže Varga i nastavlja:
"Stvarajući u Srbiji lidersku stabilokratiju oličenu u Aleksandru Vučiću, Zapad je zatvorio oči na urušavanje svih demokratskih vrijednosti, a posebno medijskih sloboda. Tako smo stigli do poražavajuće slike javnog mnjenja i mišljenja građana Srbije o EU, Ukrajini, Zapadu i sa druge strane veličanja vođe, Rusije, Putina, Kine, autoritarizma. A Rusiji, kojoj ratovanje u Ukrajine ne ide, još kako bi sada koristilo otvaranje 'drugog fronta' u Evropi, na Zapadnom Balkanu".
Ukoliko se ne odrekne stabilokratije i u najbliže vrijeme ne podrži nezavisne medije u Srbiji, Zapad će dugoročno dobiti jedno prema njemu neprijateljsko društvo, sa velikim konfliktnim potencijalom, ocjenjuje on.
"Društvo koje je indoktrinirano revanšizmom zbog izgubljenih ratova 90-tih, koje je odbacilo civilizovane i zapadne vrijednosti, prihvatajući iluziju Putinovog modela 'srpskog sveta, stvorenog po uzoru na imperijalni 'ruski svet'. Jer iluzija tog 'probnog balona' je da će probleme Srbije riješiti ruski Vagnerovci. To je nerealna politička alternativa, koja će Srbiju godinama samo držati na slijepom kolosjeku, po uzoru na Rusiju - sa nesmjenjivim liderom i njegovom strankom",zaključuje Varga.
