Napadi na Prvu banku su političke prirode

Član Borda direktora Prve banke Milorad Pavlek, ocijenio je da su najnoviji medijski napadi na Prvu banku političke prirode, a ne djelo bankarske konkurencije.

- Siguran sam da novi napadi nijesu djelo bankarske konkurencije. Motivi su isključivo političke prirode i senzacionalistički su obojeni. Više je nego očigledno da se ponavljanjem neistinitih priča o Prvoj banci i izvlačenjem činjenica iz konteksta, pokušava uticati, kako na onaj dio javnosti koji podržava DPS i njenog predsjednika Mila Đukanovića, tako i na onaj dio javnosti koji, pod uticajem medija, povlači znak jednakosti između Prve banke Crne Gore i DPS-a, rekao je Pavlek u intervjuu za Portal Analitika.

Pavlek kategorički tvrdi da je Prva banka vratila čitav iznos kredita državi, bez ikakvih bankarskih akrobacija.

- Prva banka je kredit uzet od države vratila, bez ikakvih bankarskih akrobacija, do poslednjeg centa, za nepunih devet mjeseci, u četiri tranše, sa pripadajućim kamatama od 900.000 eura, naveo je Pavlek istakavši da EPCG, kao drugi po veličini akcionar Prva banke drži u toj instituciji po veoma povoljnim uslovima.

- Od depozita, finansijsku dobit ima prevashodno EPCG i tvrdim da su uslovi, pod kojima EPCG drži pare u Prvoj banci komercijalni, da je značajan dio depozita već podignut i da je ostali novac EPCG uvijek na raspolaganju, kazao je Pavlek.

Milorad Pavlek je završio Ekonomski fakultet u Beogradu. Posljednjih 20 godina obavljao je odgovorne funkcije u Nikšićkoj banci, sada Prvoj banci. Od 1990. do 1995. godine je u Nikšićkoj banci obavljao funkciju vodećeg projektanta informacionih sistema, da bi od 1998. do 2007. godine obavljao funkciju direktora Sektora za poslove sa pravnim licima. Do 2010.godine obavljao je funkciju izvršnog direktora sektora Trezor i likvidnost - ključnog bankarskog sektora Prve banke.

ANALITIKA: Prva  banka se nedavno našla u žiži novinara-istraživača iz zemalja regiona, posebno BiH i Rumunije. Da li je tačno da je Prva banka Crne Gore  finansirala koncert Madone na Jazu, na uštrb klijenata kako tvrde rumunski istraživači (OCCRP)? Da to pitanje definitivno riješimo - da li je Prva banka platila dolazak Madone u Crnu Goru?

PAVLEK: Ni jedan jedini euro klijenata Prve banke Crne Gore, nije dat za Madonin koncert. Neka od banaka je svakako morala da posreduje u transferu novca i nama je drago da smo to bili mi. Osim platnog prometa, Prva banka je obavljala i posao prodaje karata za koncert, od čega je imala simboličnu zaradu. Opština Budva - koja je u dijelu organizacije koncerta, napravila  kreditne aranžmane sa Prvom bankom Crne Gore – sve ih je u potpunosti namirila.

ANALITIKA: Poznato je da EPCG drži depozite u Prvoj Banci, a iz dijela opozicije i određenih medijskih krugova tvrde da je to jedan glavnih od razloga zašto A2A nije pokrenula investicije u EPCG. Osjećate li se odgovornim zbog toga; da li je EPCG podizala depozite koje je oročila kod Prve banke?

PAVLEK: Prva banka niti treba, niti može da utiče na poslovnu politiku EPCG i o svom novcu i o investicijama, isključivo će odlučivati – Elektrprivreda Crne Gore.

Novac koji EPCG drži u Prvoj banci, nije značajan samo za likvidnost Prve banke, već i za likvidnost ukupnog bankarskog sistema. Ono što je moguće reći jeste da od depozita, finansijsku dobit ima prevashodno EPCG i da su uslovi, pod kojima EPCG drži pare u Prvoj banci komercijalni, da je značajan dio depozita već podignut i da je ostali novac EPCG uvijek na raspolaganju.

ANALITIKA: Pod kojim uslovima EPCG drži depozite u Prvoj banci?

PAVLEK: Osim što je drugi po veličini akcionar Prve banke Crne Gore - ima i status klijenta, što nas, kao banku ograničava, da govorimo o detaljima aranžmana.

PAVLEK: Prva banka je taj kredit vratila, bez ikakvih bankarskih akrobacija, do poslednjeg centa, za nepunih devet mjeseci, u četiri tranše, sa pripadajućim kamatama od 900.000 eura.

Čitav kredit od 44 miliona, Prva banka Crne Gore je zatražila i dobila po Zakonu o mjerama za zaštitu bankarskog sistema, koji je Skupština Crne Gore usvojila u oktobru 2008., kako bi svim bankama omogućila prevazilaženje problema likvidnosti. Po tom osnovu, država Crna Gora je stavila na raspolaganje 150 miliona eura. Druge banke, em što su imale svoje ''majke'' banke, koje su im dotirale sredstva, em što su, po istom osnovu,  koristile razne vrste državne pomoći i garancija.

Prvu ratu kredita, od 11 miliona, Prva banka je vratila 17. marta 2009., drugu ratu 17. juna 2009., treću ratu 17. septembra 2009., a četvrtu je otplatila prijevremeno, 05. oktobra, 2009.  Za vrijeme trajanja tog kredita, 42 pravna lica i 32 fizička lica, založila su svoje hartije od vrijednosti, a brisanje te zabilježbe, izvršeno je 13. oktobra 2009.godine.

ANALITIKA: Je li tačno, onda, da je jedna od rata kredita u iznosu od 11 miliona vraćena, tako što se jedan isti milion uplaćivao 11 puta?

PAVLEK: Što se tiče toliko puta ponavljane  priče o rati  od 11 miliona, u pitanju je bila ograničena mogućnost Trezora, koji je u skladu sa usvojenim budžetom izvršavao naloge prema korisnicima - klijentima banke, a gdje je prema internim pravilima budžeta, mogao da pusti iznose do maksimalno milion eura, što se, u tom slučaju, zloupotrijebilo na našu štetu.

Ovo je jedina istina o tom kreditu. Ponavljam, vratili smo kredit državi - u cent.

ANALITIKA: Kakvo je sada stanje u Prvoj banci, odnosno kakvi su pokazatelji za prvih šest mjeseci. Da li je banka likvidna i solventna i koji je sada udio loših kredita u Prvoj banci?

PAVLEK: Danas je Prva banka, šesta banka po snazi u Crnoj Gori i - iako je izgubila značajno tržišno učešće - predstavlja zdravu i stabilnu banku. Danas Prva banka nema ni jednog eura državnih garancija.

Banka ima udio loših kredita od skoro 30 odsto, što je mnogo veći procenat  nego na nivou sistema i većina tih kredita je naslijeđe prethodnog perioda, koji još uvijek, nastojimo da naplatimo.

Međutim, na dan 30. jun, koeficijent solventnosti je 13 odsto, a zakonski minimum je 10  procenta. Banka ima blizu 168 miliona eura  plasiranih kredita, od kojih oko 98 milona,  odnosi na pravna, a oko 70 milona na fizička lica.

Imamo više od 50.000 klijenata, 240 zaposlenih i 313 akcionara i poslovnu mrežu od 35 poslovnih jedinica, u svim crnogorskim gradovima. Znači zadržali smo stabilnost, uprkos neprimjerenim medijskim napadima.

ANALITIKA: Koji su po Vama motivi medijskih napada na Prvu banku? Da pojasnim: jesu li su motivi napada djelo bankarske konkurencije ili je to politički napad na predsjednika DPS-a i brata većinskog vlasnika banke Mila Đukanovica?

PAVLEK: Siguran sam da ovo nije napad bankarske konkurencije. Motivi su isključivo političke prirode i senzacionalistički su prebojeni. Više je nego očigledno, da se ponavljanjem neistinitih priča o Prvoj banci i izvlačenjem činjenica iz konteksta, pokušava uticati, kako na onaj dio javnosti koji podržava DPS i njenog predsjednika Mila Đukanovića, tako i na onaj dio javnosti koji, pod uticajem medija, povlači znak jednakosti između Prve banke Crne Gore i DPS-a.

Ni  jedan drugi razlog uništavanja jednog privrednog subjekta, koji zapošljava ljude, ima svoje klijente i svakako doprinosi ekonomskom razvoju, ne bi se mogao razumjeti i sukobio bi se sa Zakonom o lojalnoj konkurenciji. Ovakvi napadi, već po drugi put, isključivo imaju za cilj da se, pokušajem uništenja Prve banke steknu simpatije i povjerenje  biračkih struktura. Ekonomski gledano, ovakve aktivnosti destruišu kompletan ekonomski sistem.

ANALITIKA: A ima li interesenata za kupovinu Prve banke, imajući u vidu medijske napade, ali i činjenice da je ranije bilo interesovanja - mislim na interesovaje Arapa, Italijana i Rusa - ali se odustalo od kupovine?

PAVLEK: Od odgovora na ovo pitanje, mnogo je značajnije reći, da u tom slučaju, Crna Gora ne bi imala niti jednu svoju banku, što je katastrofalno. Nastojanja da se diskredituje domaća banka, čije je novac svo ovo vrijeme bio u Crnoj Gori, jeste nešto od čega ćemo posljedice vidjeti u skorijoj budućnosti. Inače, interesenata za kupovinu Prve Banke, koja ima i klijente i poslovnu mrežu i kadar, uvijek ima.

Predrag ZEČEVIĆ