Na sjednici tog skupštinskog tijela usvojeni su zahtjevi za funkcionersku naknadu bivših ministara finansija Aleksandra Damjanovića, prosvjete Miomira Vojinovića, sporta i mladih Vasilija Laloševića, kulture i medija Maše Vlaović i ministra bez portfelja Zorana Miljanića, prenosi Mina.
Administrativni odbor donio je rješenje o prestanku prava na zaradu na ime predsjednika i ostalih članova 43. Vlade.
Odbor je usvojio i rešenje o zaradi na ime predsjednika i članova nove Vlade Crne Gore, kao i rešenja o statusnim pitanjima posebnih savjetnika u Skupštini Crne Gore.
Te odluke usvojene su jednoglasno.
Bivši poslanici koji će primati naknadu po prestanku funkcije su Nikola Bajčetić, Dragan Vukić, Bogdan Božović, Danijela Đurović, Maksim Vučinić, Dragan Bojović, Dejan Đurović, Janko Milatović i Nataša Jevrić.
Naknadu će primati iIvan Brajović, Dragica Anđelić, Suzana Pribilović, Predrag Sekulić, Predrag Bošković, Mevludin Nuhodžić, Daliborka Pejović, Vesna Pavićević, Duško Marković, Dragica Sekulić, Andrija Popović, Miomir Mugoša, Albin Ćeman.
Na spisku za naknadu su i Petar Ivanović, Marko Milačić, Suada Zoronjić, Jovanka Bogavac, Valentina Minić, Branimir Gvozdenović, Miloš Nikolić, Nela Savković Vukčević, Branka Bošnjak, Vladan Raičević i Tamara Vujović.
Predsjednica Administrativnog odbora Jelena Nedović je saopštila da je bivši poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Duško Marković u zahtjevu za naknadu naveo da je korisnik prijevremene penzije i da mu pravo na rad prestaje 6. jula 2025. godine.
„Naveo je da je tražio od Fonda Penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) da mu nakon rješenja o utvrđivanju prava na naknadu od Skupštine, obustave prijevremenu penziju za vrijeme dok naknada traje, a da nakon toga donesu rješenje o trajnoj starosnoj penziji“, rekla je Nedović.
Ona je kazala da će Odbor, povodom zahtjeva Markovića, poslati zahtjev Fondu PIO, kako bi donijeli zakonitu odluku.
Na sjednici Administrativnog odbora donijeto je rješenje o prestanku prava na zaradu zbog prestanka funkcije poslanika za 66 članova prošlog saziva Skupštine.
Odbor je donio rješenje i o prestanku prava na razliku u zaradi za osam poslanika 27. saziva.
Na sjednici je donijeto i rješenje o zaradi za poslanike novog saziva Skupštine koji profesionalno obavljaju funkciju, prema Zakonu o zaradama u javnom sektoru.
Odbor je raspravljao i o odluci Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) kojom je utvrđeno da poslanik DPS-a Dušan Raičević, koji je istovremeno i predsjednik Opštine Bar, može obavljati i funkciju poslanika.
U odluci ASK-a se navodi da Raičević nije prekršio članove Zakona o sprečavanju korupcije, jer kao predsjednik Opštine Bar može obavljati funkciju poslanika.
Odbor će, kako je saopšteno, povodom tog pitanja uputiti urgenciju Ustavnom sudu i sačekati eventualno ponovno izjašnjenje ASK-a.
Nedović je kazala da Odbor ne može da ulazi u meritum odluke ASK-a, navodeći da ta odluka Raičeviću daje određena prava.
„Oni to obrazlažu tako što predsjednik opštine ne pripada izvršnoj vlasti“, rekla je Nedović.
Kako je kazala, moraju poštovati zakone, iako je u pitanju presedan.
Nedović je rekla da bi dobro bilo da zauzmu jedini ispravan stav i pozvala članove Odbora da sačekaju odluku Ustavnog suda.
„Da Odbor pošalje urgenciju Ustavnom sudu da vidimo da li je u toku postupak, jer ovo saznanje imamo iz medija i da vidimo na sljedećoj sjednici šta je ispravno“, navela je Nedović.
Poslanik DPS-a Mihailo Anđušić rekao je da Zakon jedino kao spojivu funkciju prepoznaje poslaničku i odborničku u lokalnom parlamentu.
„Grupa aktuelnih poslanika, koji su bili i predsjednici opština, podnijeli su inicijativu za ocjenu ustavnosti tog zakona“, rekao je Anđušić.
On je ocijenio da postoji nerazjašnjena situacija i da treba sačekati zvaničan stav po tom pitanju, dodajući da je potpuno legitiman put da se to kroz ocjenu ustavnosti testira.
Poslanica Demokrata Zdenka Popović rekla je da je odluka ASK-a presedan i da se to dešava prvi put od uvođenja višepartijskog sistema.
„Ja sam prosto zapanjena tumačenjem direktorice Agencije za sprečavanje korupcije, jer mišljenje njenih ostalih kolega nije ovakvo“, rekla je Popović.
Kako je kazala, Ustav jasno kaže da ne može jedan funkcioner da obavlja dvije javne funkcije.
Poslanik PES-a Vasilije Čarapić ocijenio je da je to pravni nonsens i da predsjednici opština moraju da podnesu ostavku na neku od funkcija.
„Treba biti temeljan, možda i sačekati da se stvar do kraja iskritališe na nivou Ustavnog suda i onda donijeti konačnu odluku, ali mislim da nemamo pravnu dilemu kada je u pitanju ovaj zahtjev“, dodao je Čarapić.
On je kazao da bi trebalo voditi računa i o zaštiti javnog interesa u tom slučaju, jer poslanici uživaju imunitet i zaštitu krivičnog gonjenja.
Poslanica koalicije Za budućnost Crne Gore Jelena Božović rekla je da ne može da vjeruje da je Raičević tražio da istovremeno obavlja funkcije predsjednika opštine i poslanika.
„Svako ko se malo razumije, zna da su te dvije funkcije nespojive“, kazala je Božović i dodala da to znači da bi Raičević bio privilegovan u odnosu na ostale predsjednike opština.
Ona je navela da su odluke ASK-a bile i ostale „vrlo diskutabilne i neprofesionalne“.
Poslanik Socijaldemokrata Branislav Nenezić kazao je da to mišljenje nije dobio samo Raičević, već i Vladimir Martinovići predsjednik Opštine Tuzi Nik Đeljošaj.
„Mi smo u noći izbora Vlade imali još veći nonsens jer smo dvije osobe izabrali na treću funkciju. U trenutku izbora za ministre Martinović i Đeljošaja su bili predsjednici opština i poslanici“, rekao je Nenezić.
On je kazao da treba uvažiti mišljenje i ASK-a i Ustavnog suda.
Poslanica Građanskog pokreta URA Ana Novaković-Đurović ocijenila je da treba da problematizuju odluke ASK-a, posebno kada predstavljaju nešto što je suportno osnovi zakona na koji se odluka poziva.
„Jedini izlaz iz ove situacije je izmjena Zakona o sprečavanju korupcije“, smatra Novaković Đurović.
