Ministarstvo prosvjete je prije dvije godine formiralo to tijelo koje čine predstavnici obrazovnih institucija, udruženja roditelja, policije i zajednice opština.
Ona ističe da su u godini epidemije zabilježili veliki broj poziva roditelja zbog vršnjačkog nasilja.
“Mi smo članovi Radne grupe, ali se ona nije sastala od početka epidemije, iako smo mi to tražili. Od tada je jedino promijenjen sastav radne grupe. Godinu dana ne znamo šta se dešava, koliko je bilo slučajeva vršnjačkog nasilja i kako su riješeni. Možda bi neko rekao da ih je manje jer su djeca fizički bila manje jedni s drugima, ali nažalost nije tako. Znamo da upravo u onlajn grupama, na društvenim mrežama imamo puno nasilja među djecom. Osim toga, u moru drugih problema koje su djeca imala, kao da je ovaj nekako prenabregnut”, ističe Mihailovićeva.
Ona kaže da svaka škola mora da vodi evidenciju o slučajevima vršnjačkog nasilja.
“Postoji i posebna linija za prijavljivanje incidenta između đaka, a šta se dešavalo i koliko ih je bilo u poslednjoj godini, ne znamo. Imali smo svega par takvih situacija, i to nikad manje definitivno, a nikad veći broj poziva i obraćanja roditelja kao u posljednjih godinu dana”, kaže Mihailovićeva.
0
