U posljednje tri godine u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju formirano je šest predmeta vezanih za vršnjačko nasilje. Izvršioci su imali od 14 do 17 godina a njihove žrtve godinu-dvije više.
Portparolka i tužiteljka ODT-a Danijela Đuković kaže da je u 2020. godini formiran jedan predmet. Maloljetnik, 17 godina, počinio je krivično djelo teška tjelesna povreda.
–To lice je izvršilo štetu nad licem koje je u vrijeme izvšenja krivičnog djela bilo mlađi punoljetnik, 19 godina. Krivično djelo je izvršeno u Mojkovcu a osumnjičenom je izrečena vaspitna mjera, društveno koristan ili humanitarni rad od 120 časova u periodu šest mjeseci – kazala je Đuković.
Naredne godine, tužilaštvo je formiralo dva predmeta protiv dvoje maloljetnika od 17 i 14 godina. Oni su u Bijelom Polju izvršili krivična djela teška tjelesna povreda na štetu maloljetnika od 17 godina. U oba predmeta su izrečene vaspitne mjere društveno korisnog ili humanitarnog rada – 120 časova tokom od šest mjeseci i pojačan nadzor zakonskog zastupnika –roditelja.
Godinu kasnije, 2022, tužilaštvo je formiralo četiri predmeta protiv pet maloljetnika. Sva četiri djela počinjena su u Bijelom Polju.
– Prvi predmet se odnosi na dva maloljetnika od 17 i 15 godina za krivična djela teška tjelesna povreda na štetu maloljetnog lica koje je imalo 14 godina. Počiniocima je izrečena vaspitna mjera nadzora od strane organa staratelja, od šest mjeseci do dvije godine. Drugi predmet je protiv lica od 17 godina za krivično djelo ugrožavanje sigurnosti na štetu lica koje je imalo 16 godina. Suđenje je u toku. Treći predmet je otvoren protiv maloljetnika od 15 godina za krivično djelo laka tjelesna povreda izvršenog na štetu lica koje je imalo 16 godina. Djelo je izvršeno ispred škole, a postutupak je u fazi izviđaja. Četvrti predmet se odnosi na maloljetnika od 15 godina koji je, ispred škole, nanio teške tjelesne povrede licu od 14 godina. Suđenje je u toku – kazala je Đuković.
POČETI OD PORODICE
Povećanje broja slučajeva vršnjačkog nasilja posljedica je, pored ostalog, nedostatka stručnih lica u školama. Doktor fizičke kulture Vidran Kljajević profesor u Srednjoj stručnoj školi, smatra dijete ne treba samo biti usmjereno na osobu koja drži predavanja u školi.
– U prilog tome govori i činjenica da roditelj treba da upozna i stručnog radnika koji je prisutan u toj ustanovi. Međutim, izgleda da posao stručne službe škole još predstavlja veliku nepoznanicu. U zavisnosti od broja učenika zavisi da li će škola da ima pedagoga ili psihologa, ili oba profila zanimanja – kaže Kljajević.
On podsjeća da su školski pedagog i psiholog stručnjaci različitog profila ali se njihova djelatnost ne može strogo razgraničiti niti izolovano tretirati, jer oni su angažovani na rješavanju složenih pedagoških, psiholoških i socijalnih problema.
– Njihove aktivnosti se međusobno prepliću i imaju dosta dodirnih tačaka. Pedagog je usmjeren više na vaspitno-obrazovni proces koji realizuju nastavnici, na unapređivanje organizacije i metodike rada. Psiholozi rješavaju psihološke probleme nastave, razvojne probleme mladih, teškoće i probleme koji imaju psihološku osnovu, emocionalne probleme mladih i probleme prilagođavanja učenika u školi, kao i usklađenost programskih zahtjeva i metodologije vaspitno-obrazovnog rada sposobnostima učenika. Ta služba zaokružena je kada u njoj rade i psiholog i pedagog, jer bi zahvaljujući timskom radu pomaci i napredovanja bili osjetniji – smatra Kljajević.
Sa druge strane, po njegovom mišljenju, roditeljima koji se dovoljno ne staraju o djeci treba oduzeti starateljstvo.
– Takvu djecu treba dati na staranje adekvatnim institucijama koje imaju kapaciteta da se staraju o njima. To se prije svega odnosi na centre za socijalni rad i staranje koji moraju da imaju, odnosno pojačaju profesionalne kadrove odgovarajućih stručnih profila da se staraju o djeci i preventivno djeluju u suzbijanju nasilja – smatra Kljajević.
NASTAVNIK KAO PSIHOLOG
Psiholog i savjetnik u psihoterapiji Jasmin Čoković smatra da školski psiholog treba da postoji u školama gdje, osim stručnog saradnika, može biti i profesor.
– On obavlja psihološku procjenu učenikovih mogućnosti, osobito kao član tima za procjenu psihofizičke spremnosti za polazak djeteta u osnovnu školu, ali i kasnije tokom školovanja (npr. u slučaju školskog neuspjeha ili procjene darovitosti). Školski psiholog takođe dijagnosticira specifične poteškoće u učenju, omaže i učenicima u postizanju boljeg školskog uspjeha, ali isto tako prepoznaje i darovite učenike i razvija programe za podsticanje njihovih sposobnosti – objašnjava Čoković.
Zadatk školskog psihologa je i da putem radionica sprovodi programe prevencije nepoželjnih oblika ponašanja (npr. međuvršnjačkog nasilja), programe za jačanje samopouzdanja, samopoštovanja, sigurnosti, razvijanje kreativnosti, učenje socijalnih vještina, itd.
Janjušević: Loš uticaj rijaliti programa
Izvršni direktor NVO Bjelopoljski demokratski centar Zdravko Janjušević smatra da je vršnjačko nasilje veoma opasno iz razloga što se javlja u dječjem uzrastu i prijeti da postane ustaljen način ponašanja.
– Ono dolazi i javlja se kod osobe iz više faktora. Neki od njih su okruženje, porodica, razni zabavni i rijaliti programi koje mladi gledaju i kroz koje vrlo često na pogrešan način uviđaju ,,svoje idole“. To je pogrešno i opasno. Kao društvo moramo kontinuirano raditi na edukaciji, resocijalizaciji i slično. Porodica treba da bude i edukativni centar i okruženje u kojem će mladi stasavati kao zrele ličnosti bez anomalija koje mogu biti pogubne po ličnost, porodicu i društvo uopšte – smatra Janjušević.
On ističe kako svi zajedno moramo shvatiti da su društvene mreže alat savremene i brze komunikacije a ne sredstvo za zakazivanje grupnih tuča, obračuna i nasilja.
– Moramo kontrolisati društvene mreže i ne dozvoliti da neprimjereni sadržaji se otrgnu realnosti. Samo mali broj žrtava prijavljuje nasilje, i to treba razumjeti. Nije jednostavno izboriti se sa patrijarhalnim kontekstom u kojem živimo, sa predrasudama, polarizacijom društva, prilivom medijskih sadržaja sa strane. Zadovoljni smo što institucije rade na procesuiranju nasilnika. To treba da se nastavi i da ohrabrimo žrtve da prijave nasilje jer jedino tako možemo stati na put ovoj opasnoj pojavi u savremenom društvu – ocijenio je Janjušević.
Škola je onakva kakvo je društvo
Školski pedagod dr Branko Vojinović smatra da je primaran način rješavanja sukoba i vršnjačkog nasilja - nenasilan.
– Nastavnik i odjeljenjski starješina su u obavezi da se ne stavljaju kao medijatori ni na jednu stranu, već da stvore klimu razumijevanja. Pored faktora i činilaca u ostvarenju komponenti vaspitavanja-obrazovanja, društvo je faktor koji utiče na školu u svemu. Škola ne može da bude ni bolja ni gora osim kakvo je društvo, jer ona je ogledalo društva – smatra Vojinović.
