Nakon neuspješne medijacije, spor po tužbi kompanije Veselina Pejovića Uniprom protiv Elektroprivrede (EPCG), zbog kršenja ugovora, juče je nastavljen pred Privrednim sudom.
Advokat Uniproma Zoran Vukčević novinarima je nakon ročišta kazao da ne postoji sistem koji je poskupio struju jednom potrošaču, tvrdeći da je predsjednik borda EPCG Milutin Đukanović to učinio da zaustavi proizvodnju KAP-a, ,,zadnje adrese realne ekonomije“.
"U tome je za sad uspio, a neće on snositi posljedice nego građani, ali ovo je nešto čemu nema primjera otkako se struja proizvodi i prodaje. Uspio je, i to mu jedini uspjeh otkako je postao direktor. Sve drugo, za razliku od ovoga gdje mu cilj bio da nanese štetu, uradio je da bi sebi napravio korist, o čemu imamo i dokaze", tvrdi Vukčević.
Uniprom je zbog kršenja ugovora inicijalno tražio od EPCG 17,4 miliona eura za period od decembra 2021. do marta prošle godine, kao i naknadu štete za svaki mjesec do kraja 2022, do kada je na snazi trebalo da bude ugovor iz januara 2021. Tvrde da je ugovorom bilo predviđeno automatsko produženje, pod uslovom da su izmirili obaveze i da, u slučaju promjene cijene ugovorne strane utvrde cijenu najkasnije do 31. decembra 2021, koja ne može biti veća od maksimalne za tu kategoriju potrošača.
Ukazuju da su pola godine prije isteka ugovora, pozvali Vladu i EPCG na pregovore oko cijene, ali da odgovor nijesu dobili, a da im je nakon više urgencija ponuđena cijena od 183 eura za megavat sat, a potom od 122 eura.
Iz EPCG tvrde da nije bilo uslova za produženje ugovora, jer Uniprom nije platio račune za novembar i decembar 2021, niti dostavio bankarsku garanciju za dug. Tvrde da je riječ o bilateralnom, a ne snabdjevačkom ugovoru, pa krajnji kupac nije Zakonom o energetici prepoznat kao učesnik na tržištu.
Ukazuju da je EPCG zbog krize na tržištu energenata, samo 2021. godine izgubila 38 miliona i da bi dug bio veći za 26 miliona da je produžen ugovor sa Unipromom. Navode i da je Uniprom odbio njihovu ponudu da im obračunaju struju po cijenama nižim za 15 odsto od referentne berze.
U podnesku koji je Uniprom nedavno podnio sudu tvrde da su netačni navodi EPCG da pojam ,,kategorija potrošnje“ kojoj kupac pripada nije definisana propisima o energetici koji su važili u vrijeme zaključenja ugovora. To je, ističu, definisano Pravilnikom o tarifama, opštim uslovima za snabdijevanje i Zakonom o energetici. Ukazuju i da je Regulatorna agencija za energetiku u izvještaju o inspekcijskom nadzoru u EPCG 2021. godine konstatovala da se važećim regulatorno-pravnim okvirom obezbjeđuje sprečavanje diskriminacije kroz utvrđivanje kategorije kupaca i odgovarajućih cijena koje se primjenjuju na sve kupce iz iste kategorije.
Neosnovani su, tvrde, i navodi EPCG da se izjašnjenje Agencije ne odnosi na Uniprom, već samo na KAP, ukazujući da su upravo na ovu kompaniju prenijeta sva prava i obaveze KAP-a još kada je bio u stečaju.
Optužuju EPCG da nije htjela da ispuni ugovorne obaveze, zbog čega su bili prinuđeni da, radi spašavanja likvidnosti kompanije, zaštite života radnika i sprečavanja ekološke štete havarijskog gašenja, donesu odluku o gašenju 150 elektrolitičkih ćelija za proizvodnju primarnog aluminijuma.
Zbog toga tvrde da su pretprjeli štetu planskog gašenja pogona i troškove ponovnog pokretanja proizvodnje, te troškove kupovine primarnog aluminijuma za svoje prerađivačke fabrike, te dodatne troškove zbog ranije ugovorenih obaveza.
Traže i izmaklu dobit do kraja prošle godine. Iako je inicijalno tužbom traženo 17,4 miliona eura, u podnesku su naveli da će iznos tužbenog zahtjeva definisati nakon finansijskog i tehnološkog vještačenja. O njihovom zahtjevu za vještačenja te saslušanja svjedoka inženjera Nebojše Dožića i Dragutina Jankovića iz KAP-a, te bivšeg direktora EPCG Igora Noveljića, sutkinja Radmila Perović odlučiće tokom postupka. Glavna rasprava biće nastavljena 1. februara iduće godine.
