Ova poruka dolazi nakon što je premijer Kosova Albin Kurti 4. maja u Berlinu najavio da je namjera njegove vlade da preda aplikaciju za prijem u Partnerstvo za mir.
Međutim, od 30 saveznika, koliko broji Sjeveroatlantski savez, četiri države, koje su stalne članice Alijanse, nijesu priznale nezavisnost Kosova.
Partnerstvo za mir je program praktične bilateralne saradnje između pojedinih evroatlantskih partnerskih zemalja i NATO-a.
Ovaj program omogućava partnerima da izgrade individualne odnose sa NATO-om, birajući sopstvene prioritete za saradnju.
Bilo koja zemlja koja teži punopravnom članstvu, prvo treba biti primljena u Partnerstvo za mir da bi potom nastavila proces punopravnog članstva.
Partnerstvo za mir ne podrazumijeva automatski i članstvo jer ima više zemalja, među kojima je i Srbija, koje su članice a nemaju aspiracije da se dalje integrišu u strukture Sjeveroatlantskog saveza.
„NATO ostaje u potpunosti posvećen bezbjednosti Kosova. Naša misija KFOR-a nastavlja da obezbjeđuje i bezbedno okruženje i slobodu kretanja za sve zajednice na Kosovu, u skladu sa Rezolucijom Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija 1244 iz 1999. godine. Sve promjene u stavu naših snaga u KFOR-u ostaju zasnovane na uslovima, a ne na kalendaru“, naveo je u pisanom odgovoru jedan zvaničnik Alijanse.
Ovaj zvaničnik je takođe dodao da preko NATO-ovog savjetodavnog i tima za vezu, Alijansa nastavlja da sprovodi aktivnosti izgradnje kapaciteta kao podrška bezbjednosnim organizacijama Kosova, “u okviru njihovog prvobitnog mandata”.
Kosovske bezbjednosne snage su u procesu transformacije u punopravnu vojsku od 2018. godine i proces bi trebao da traje ukupno deset godina.
Očekuje se da će snage udvostručiti svoj broj i transformisati ih u profesionalnu vojsku od 5.000 vojnika. Njihovi zadaci su ranije uključivali reagovanje u kriznim situacijama, civilnu zaštitu i slično.
Kada je 2018. usvojeno potrebno zakonodavstvo za transformaciju, Sjedinjene Države su rekle da je taj potez “prirodan” za “suverenu, nezavisnu zemlju”, dok je NATO nazvao odluku “nepravovremenom” i rekao da je ona bila protiv preporuka Saveza.
Iz sjedišta NATO-a poručuju i da Alijansa u potpunosti podržava normalizaciju odnosa između Beograda i Prištine, uključujući i dijalog uz podršku EU, kao jedino trajno političko rješenje za dvije strane i širi region.
„Ovo je ključno za regionalni mir i bezbjednost“, navodi se u pisanom odgovoru iz pres-službe Alijanse.
