Hansen, naime, kaže da će globalno zagrijavanje uzrokovano sagorijevanjem fosilnih goriva, pojačano prirodno ponovljenim klimatskim pojavama poput El Nina, do maja 2024. godine dovesti do kritičnog temperaturnog praga od čak 1,7 stepeni iznad prosjeka od prije industrijalizacije.
On smatra da bi, i pored prelaska kritičnog temperaturnog praga, svjetski lideri trebalo da donesu sporazum o ukidanju fosilnih goriva. S druge strane, pak, neki naučnici smatraju da se temperaturni prag od 1,5 stepeni (kakav je trenutno) može smatrati probijenim jedino kada niz od nekoliko godina pređe ovu granicu, a pretpostavlja se da će se to desiti do 2030. godine.
Hansen, poznat po svojoj ulozi u javnom otkrivanju početka efekta staklene bašte u američkom Kongresu 1988. godine, dodao je da bi prelazak preko temperaturnog praga od 1,5 stepeni trebalo da utiče na Međuvladin panel Ujedinjenih nacija za klimatske promjene (IPCC).
Hansenova tvrdnja da će ova godina najaviti početak prelaska praga od 1,5 dobila je različite odgovore od drugih naučnika koje je kontaktirao Guardian. Dru Šindel, klimatolog sa Univerziteta Duke, rekao je da je godina za nama bila "neobično topla" zbog El Nina.
On, međutim, se i slaže sa tvrdnjom Hansena. Šindel isto dodaje da se svijet približava kritičnoj tački i da će granica od 1,5 stepeni vjerovatno biti narušena u 2020-im, a ne u 2030-im godinama, s obzirom na to da su se posljednje godine tako brzo zagrijale.
Čak i ako svjetska temperatura probije granicu od 1,5 stepeni, istraživači naglašavaju da to ne znači da će sve biti nepovratno izgubljeno. Prema sadašnjim vladinim obećanjima da će smanjiti emisije - ako ne i potpunosti ukinuti fosilna goriva - svijet još ide ka zagrijavanju od najmanje 2,5 do kraja ovog vijeka.
“Prolazak kroz svijet od 1,5 je značajna prekretnica jer pokazuje da je priča koju pričaju Ujedinjene nacije, uz pristanak njihovog naučnog savjetodavnog tijela, IPCC-a, gomila s**nja. Proći ćemo i temperaturu od 2 stepena 2030-ih osim ako ne preduzmemo svrsishodne radnje da utičemo na energetski balans planete” strog je Hansen.
Prošla 2023. godina je bila najtoplija godina od kako postoje mjerenja, a sve prognoza naučnika ukazuju na to da bi ova godina mogla prestići postavljeni rekord, o čemu je već bilo riječi., piše Klix.ba.
